Od ulaska tri baltičke zemlje u NATO 2004. godine, njihovim nebom patroliraju NATO avioni jer nemaju borbene avione.

Misija NATO-a za praćenje baltičkog neba "treba ne samo da patrolira, već bi trebalo i, ako je potrebno, ako je moguće, ako vrijeme dozvoljava, skratiti lanac donošenja odluka na nivou NATO-a kako bi avioni mogli odmah da polete i unište dronove", rekao je novinarima Laurinas Kascijunas.

Ruski dron Šahedd iranske proizvodnje srušio se 7. septembra u Letoniji, ali nije eksplodirao.

Letonski predsjednik Edgars Rinkevics izjavio je 10. septembra da njegova zemlja o tom pitanju razgovara sa svojim saveznicima.

"Pokrećemo pitanje protokola za presretanje bespilotnih letjelica sa našim NATO partnerima i tražimo da se saveznički borbeni avioni koriste čim se dron približi našim granicama", rekao je Rinkevics novinarima.

Ocijenio je da problem nastaje, između ostalog, zbog toga što avioni primaju naloge od NATO-a, a ne sa lokalnog nivoa, što usporava proceduru.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski rekao je ranije ovog mjeseca da Varšava treba da ima pravo da obara ruske rakete koje prijete njenoj teritoriji dok su još iznad Ukrajine.

Ukrajina je takođe zatražila od susjednih država članica NATO-a da obore ruske rakete i bespilotne letjelice koje ciljaju njene zapadne regije.

"Rusi sve više gađaju mjesta blizu granice NATO-a", rekao je šef diplomatije Andrij Sibiha, pozivajući na "zajednički, čvrst i odlučan odgovor".

Obaranje tih projektila "bio bi dostojanstven i ispravan korak", dodao je on.