Ovo ljeto srušilo je temperaturne rekorde širom svijeta. Jul je bio najtopliji mjesec zabilježen na svijetu, nakon najtoplijeg juna u istoriji.

Prosječna globalna temperatura 6. juna dosegla je novi vrhunac od 17,23 Celzijusa. Ako vam taj broj možda ne zvuči dramatično, zapamtite da u njega ne ulazi samo temperatura na sjevernoj hemisferi gdje je trenutno ljeto, već i na južnoj na kojoj traje zima, piše Science News Explores.

Naučnici još uvijek traže sve faktore koji su pridonijeli istorijsko visokim temperaturama koje smo zabilježili ovog ljeta. Jedna stvar je sigurna: Klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću snose veliku odgovornost.

Topli okeani

Uzrok brutalne ovogodišnje vrućine vjerovatno leži u Zemljinim okeanima, kažu stručnjaci, prenosi N1 Zagreb.

Okeani se zagrijevaju već decenijama, mahom zbog ogromne količine gasova staklene bašte koje ljudi ispuštaju u atmosferu.

U aprilu ove godine je prosječna temperatura površine mora u svijetu iznosila rekordnih 21,1 stepen Celzijusa.

Topliji okeani ne mogu da upiju toliko toplote iz atmosfere, što vrućinu ostavlja u vazduhu i dovodi do viših ljetnih temperatura.

Ove godine, taj problem dodatno pogoršava fenomen El Niño.

Radi se o dijelu prirodnog klimatskog ciklusa koji privremeno zagrijejava planetu svakih nekoliko godina.

Do njega dolazi kada su vjetrovi koji duvaju prema zapadu iznad Pacifika posebno slabi, što omogućava nakupljanje tople vode na istočnom Pacifiku, koja preplavljuje hladnu vodu iz dubina.

Rezultat je “prekrivač” tople vode koji prekrije veliki dio tropskog Pacifika i ispušta toplotu u atmosferu.

Moguće je da je taj fenomen dodatno zagrijao ovo ljeto, no nova faza El Niña krenula je tek u junu, a vrhunac neće doseći još mjesecima.

Prema tome, još je prerano govoriti o tome koliko je El Niño pridonio nedavnim paklenim temperaturama, kažu istraživači.

Toplotni talasi

Uz to što je Zemlja uopšteno toplija nego prije, mnogo područja na svijetu nedavno su pokosili katastrofalni toplotni talasi, uključujući sjever Meksika, Kinu, južnu Europu i jugozapad SAD-a.

U Finiksu u saveznoj državi Arizoni čak 31 dan uzastopno su zabilježene temperatura od 43,3 stepenaCelzijusa.

Dolina smrti u Kaliforniji je 17. jula tik nakon ponoći “kuvala” na 48,9 stepenia Celzijusa. Moguće je da je to najviša temperatura igde zabilježena u to doba noći.

Toplotni talasi događaju se kada moćni vjetrovi u višim slojevima atmosfere kreću da duvaju sporije, što može da izazove vruće “džepove” vazduha koji se zaustavljaju nad određenim područjem danima, čak i nedjeljama.

Nije potpuno jasno zbog čega dolazi do takvog usporavanja, no istraživanja su pokazala da klimatske promjene toplotne talase čine češćima i gorima.

Nedavna studija otkrila je uticaj klimatskih promjena na toplotne talase zabilježene ovog ljeta na sjevernoj hemisferi.

Istraživači su izradili računicu sa i bez klimatskih promjena, a potom su uporedili koliko često do toplotnih talasa dolazi u jednom i u drugom scenariju.

U svijetu bez klimatskih promjena, nedavne ekstremne temperature zabilježene u Kini događale bi se svakih 250 godina, a ne svakih pet.

Toplotni talasi koji se sada očekuju u Evropi i sjevernoj Americi svakih deset godina, bili bi gotovo nemogući bez klimatskih promjena, pokazali su modeli.

Novo normalno

Nova nedavna studija istraživala je koliko su klimatske promjene odgovorne za ekstremne vrućine ovog jula.

Modeli su pokazali da je više od 6,5 milijardi ljudi širom svijeta doživjelo vrućinu koju je klimatska promjena učinila najmanje triput vjerovatnijom. Radi se o više od 80 odsto svetske populacije.

Prerano je precizno analizirati cijenu ovakvog teškog vremena. Ipak, širom svijeta zabilježene su stotine hiljada smrti, a potražnja za uređajima za klimatizaciju pojačala je strahove o nestašici električne energije.

Ti problemi samo će rasti, dok klimatske promjene uzrokuju sve više paklenih vrućina poput ovogodišnje.