Svijet više nije bio isti nakon nezapamćene havarije u nuklearnoj elektrani "Černobilj", najgore nuklearne nesreće u svjetskoj istoriji, koja se dogodila prije 37 godina.

Černobiljska katastrofa dogodila se u nuklearnoj elektrani "V.I. Lenjin" kod grada Pripjata u današnjoj Ukrajini, a bivšem SSSR-u.

Nuklearna elektrana "Černobilj" sastojala se od četiri reaktora tipa RBMK1000. Naziv elektrane "Černobilj" povezan je sa gradom Černobiljom, koji se nalazi u blizini. Ova elektrana je bila najmoćnija nuklearna elektrana u evropskom dijelu SSSRa.

Do katastrofe je došlo u 1.23 po moskovskom vremenu 26. aprila 1986. godine. Prva eksplozija u četvrtom reaktoru je prouzrokovala dalje eksplozije, pa je velika količina radijacije otišla u atmosferu.

Černobiljska katastrofa je jedna od dvije najteže nuklearne nesreće na svijetu, prema Međunarodnoj skali nuklearnih događaja. Druga katastrofa je bila ona u Fukušimi u Japanu 2011. godine.

Nesreća se dogodila tokom bezbjednosnog testa na parnoj turbini četvrtog nuklearnog reaktora. Tokom planiranog smanjenja snage reaktora u pripremi za testiranje, izlazna snaga je neočekivano pala na nulu. Operateri nisu uspjeli da je vrate na nivo snage koje je naveden u programu testiranja, što je reaktor dovelo u nestabilno stanje.

Ovaj rizik nije bio evidentan u uputstvu za upotrebu, pa su operateri nastavili sa testiranjem, nesvjesni opasnosti koja prijeti. Po završetku testa, pokrenuli su gašenje reaktora. Međutim, umjesto gašenja, počela je nekontrolisana nuklearna lančana reakcija, koja je oslobodila velike količine energije.

Jezgro se istopilo, pa su uslijedile eksplozije koje su pokidale jezgro i uništile zgradu u kojoj se ono nalazilo. Požar je divljao, a u vazduh je ispuštana znatna radioaktivna kontaminacija tokom devet dana, koja se potom širila po drugim dijelovima SSSRa i zapadnoj Evropi.

Zbog širenja radijacije, 36 sati nakon eksplozije stvorena je zona isključenja u radijusu od 10 kilometara.

Oko 49.000 stanovnika je evakuisano iz tog područja, najviše iz Pripjata. Zona isključenja je kasnije povećana na radijus od oko 30 kilometara, pa je evakuisano još 68.000 ljudi.

Između 1986. i 2000. godine evakuisano je približno 350.000.

Postoje dvije verzije o uzrocima katastrofe. Prema prvoj, koja je objavljena u avgustu 1986. godine, do stravične nesreće je došlo zbog greške operatera. Druga verzija je objavljena 1991, prema kojoj je uzrok nesreće u greškama u dizajnu reaktora. Greška je navodno ustanovljena u vertikalnim šipkama koje kontrolišu rad reaktora.

Među faktorima koji su doprinijeli nesreći bilo je i osoblje koje nije bilo adekvatno obučeno.

Stanovnici Pripjata isprva nisu ni bili svjesni šta se dešava. Nastavili su sa svakodnevnim aktivnostima tog dana, a onda se desetine ljudi smrtno razboljelo, samo nekoliko sati nakon katastrofe.

Evakuacija iz Pripjata je počela 27. aprila u 11 časova. Po stanovnike su došli organizovani autobusi, a iz grada su krenuli oko 14 časova.

Nakon katastrofe, Pripajt je postao grad duhova, a za stanovnike tog mjesta izgrađen je novi grad Slavutič.

Nikada nije utvrđen tačan broj žrtava, a prema podacima organizacije za zaštitu prirodne sredine "Greenpeace", od posljedica je umrlo oko 200.000 ljudi, a pretpostavlja se da širom svijeta ima još oko 270.000 slučajeva onkoloških oboljenja u vezi s radijacijom iz Černobilja.

Procjenjuje se da je oko 400 puta više radioaktivnog materijala ispušteno u Černobilju nego bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki zajedno.

U Černobilju je oko 100.000 kvadratnih kilometara zemlje zagađeno, a najviše su pogođeni dijelovi Ukrajine, Bjelorusije i Rusije. Niži nivoi kontaminacije su otkriveni širom Evrope, osim na Iberijskom poluostrvu. Radioaktivni oblak je stigao do Holandije i Belgije.

Procjenjuje se da područje oko Černobilja neće biti pogodno za život ljudi još 20.000 godina. Međutim, više od 100 ljudi i dalje živi u široj zoni oko nuklearne elektrane, uprkos naređenju da napuste tu oblast.

Radijacija je iz elektrane zračila do 2019. godine, kada je prekrivena velikim lučnim štitom.

U toj oblasti, uprkos opasnosti, povećan je broj turista nakon HBOove miniserije "Černobilj" iz 2019. godine.

Na iznenađenje mnogih koji su očekivali da bi ovo područje moglo biti mrtva zona, tamo i dalje ima divljih životinja poput medvjeda, bizona, vukova, divljih konja i na desetine vrsta ptica.

Prema naučnicima, životinje su bile mnogo otpornije na zračenje nego što se očekivalo i mogle su se brzo prilagoditi jakom zračenju.

Reaktori u Černobilju trebalo bi da budu demontirani do 2064. godine.