Njujork zbog velike težine zgrada i oblakodera tone prosječno do dva milimetra godišnje, pokazalo je istraživanje Geološkog zavoda SAD. Težina zgrada u Njujorku uzrokuje ne samo da grad tone između jednog i dva milimimetra godišnje već ga to čini i ranjivim za prirodne katastrofe, kaže glavni istraživač i geolog Tom Parsons, dok studija pokazuje da je posebno ugožen Donji Menhetn, ali i da postoji zabrinutost za Bruklin i Kvins.

Američki istraživači izračunali su kumulativnu masu tih više od milion zgrada na oko 764.000.000 tona, a zatim su cijeli prostor podijelili na površine od 100 kvadrata i tako izračunali pritisak na svaku zonu, prenose američki mediji.

Kako mediji dodaju, izračunata je i brzina kojom svaka od tih zona tone, ali istraživači u tom proračunu nisu uzeli u obzir i kumulativnu težinu mostova, željeznica, puteva i drugih konstrukcija, što znači da podaci koje imaju daju blaže vrijednosti.

Pritisak koji se vrši na tlo već dovodi do deformacija, na isti način koji se uočava na tektonskim pločama u slučaju otapanja glečera, a što može, kako ocjenjuju, dovesti do problema za 8,4 miliona stanovnika metropole, prenose Nezavisne.

Njujork se, kako naglašavaju suočava sa značajnim izazovima i zbog opasnosti od poplava.

Prijetnja od porasta nivoa mora je tri do četri puta veća od globalnog prosjeka duž atlantske obale Severne Amerike.

Velika koncentracija Njujorčana suočava se sa različitim stepenom opasnosti od poplava, navedeno je u izvještaju u kome se podsjeća da je ''Velika Jabuka'' već pretrpjela posljedice na koje upozoravaju.

Dva nedavna uragana izazvala su žrtve i veliku štetu u Njujorku - ''Sendi'' je 2012. ubacio morsku vodu u grad, dok su jake padavine iz uragana ''Ida'' 2021. preplavile sisteme za odvodnjavanje.

"Njujork tajms" piše o sličnoj ali i težoj sudbini indonežanske prestonice Džakarte koja, kako navode stručnjaci, ima mnogo problema, a jedan je da tone brzinom znatno većom od Njujorka.

Pojedini dijelovi grada tonu više i od stope godišnje (30,48 cm) zbog čega predviđanja kažu da će najmanje četvrtina prestonice Indonezije, ako se ništa ne promijeni, biti pod vodom do 2050. godine.

Veliki dio od 30 miliona stanovnika Džakarte zbog toga će morati biti preseljen u bliskoj budućnosti.

Nivo mora koji raste predstavlja prijetnju jednom od najgušće naseljenih gradova na svijetu, u kome 10 miliona ljudi živi na području veličine kao pola Njujorka, a još 20 miliona u okolnom regionu.

Predsjednik Indonezije Joko Vidodo, u devetoj godini predsjedničkog mandata donio je, da bi se izborio sa tom prijetnjom, odvažnu odluku da glavni grad zemlje premjesti i to već sljedeće godine - prije isteka njegovog drugog mandata, po zakonu i posljednjeg.

Nova prestonica, sada u izgradnji, zove se Nusantara.

Dopisnik "Njujork tajmsa" koji je sa predsjednikom Indonezije obišao budući glavni grad, podsjeća da se ona gradi iz temelja, na oko 1.300 kilometara udaljenosti od Džakarte.

Dodaje da Joko Vidodo obećava da će grad za nekoliko decenija biti model upravljanja životnom sredinom, neutralan ugljenik.

Za razliku od Džakarte, koja se nalazi na Javi, regionu koji je dugo dominirao politikom i ekonomijom zemlje, Nusantara je na Borneu, gdje su se stanovnici osjećali zanemareno, prenosi "RTV".