On smatra   da su antimigrantska politika bivšeg predsjednika Donalda Trampa i podrška potpredsjednice Kamale Haris pravo na abortus - obje protivne životu.

- Čovjek mora izabrati manje od dva zla. Ko je manje od dva zla? Ta dama ili taj gospodin? Ne znam - rekao je papa Franja na konferenciji za novinare u papskom avionu, misleći na Harisovu i Trampa.

Biračima je poručio:

- Svako sa savješću treba da razmisli o tome i tako glasa.

Papa je više pričao o politici od svojih prethodnika, trudeći se da Katoličku crkvu učini otvorenijom.

Iako je dosledno i snažno branio učenje Katoličke crkve da je abortus namjerno uništavanje ljudskog života, Franjo je takođe insistirao da se ne može izolovati od drugih pitanja koja se tiču ljudskog života, uključujući imigraciju.

- Otjerati migrante, ostaviti ih gdje hoćeš, ostaviti ih… to je nešto strašno, to je zlo. Izdvojiti dijete iz utrobe majke je atentat, jer postoji život. Moramo jasno da govorimo o ovim stvarima - rekao je on.

Ranije uzeo u obzir politička pitanja, signalizirajući progresivnije stavove i dozvoljavajući sveštenicima da oproste abortuse. On je odobrio blagoslove za istopolne parove i više puta upozoravao na klimatske promjene.

On je izazvao katoličke biskupe u SAD koji su insistirali na tome da je abortus „najvažnije“ pitanje, tvrdeći da se i nevolja migranata odnosi i na odbranu života.

Papa Franja osudio ubistva palestinske djece u izraelskim napadima na Pojas Gaze

Fransis je 2016. opisao plan tadašnjeg predsjedničkog kandidata Trampa da izgradi zid kako bi sprečio migrante da pređu granicu SAD i Meksika kao „nije hrišćanski“.

I kada su biskupi 2021. raspravljali o tome da li da uskrate pričešće javnim ličnostima koje podržavaju prava na abortus, uključujući predsjednika Džoa Bajdena, Franjo ih je pozvao da donesu svoje odluke sa „pastoralnog“, a ne političkog stanovišta.

Papa je rekao da nikada nikome nije uskratio pričešće.

Fransis je kritikovao parove koji biraju da imaju kućne ljubimce umjesto djece, usklađujući se sa stavovima Trampovog potpredsjednika, senatora Džej Di Vensa.

Američki katolici takođe imaju različite stavove. Prema Pju Risrč, 52 odsto katoličkih registrovanih glasača sebe opisuje kao republikance ili naginje ka toj partiji, dok 44 odsto kaže da jesu ili naginju demokratama.

Katolički birači bili su podijeljeni na izborima 2020 – 50 odsto je glasalo za Bajdena i 49 odsto za Trampa.

Ali većina katolika — 61 odsto — vjeruje da bi abortus trebalo da bude legalan u svim ili većini slučajeva.