Papa je sa svojim moralnim autoritetom istupio na godišnjem samitu Grupe sedam (G7), gdje je došao na poziv domaćina Italije da govori na specijalnom sastanku tog skupa o opasnostima i obećanjima koja predstavlja vještačka inteligencija (AI). Papa je tim obraćanjem postao prvi papa koji je prisustovao skupu G7, nudeći etički pogled na temu koja je sve više na dnevnom redu međunarodnih samita, vladinih politika i upravnih tijela korporacija.
Papa je istakao da političari moraju da preuzmu vođstvo da učine da AI bude koncentrisana oko čovjeka, tako da uvijek ostane da ljudske odluke uvijek donose ljudi, a ne mašine.
- Osudili bismo čovječanstvo na budućnost bez nade ako bismo oduzeli sposobnost ljudima da donose odluke o samima sebi i svojim životima osuđujući ih da zavise od izbora mašina - rekao je Papa.
- Potrebno je da osiguramo i obezbijedimo prostor za pravu ljudsku kontrolu izbora koje donose programi vještačke inteligencije, od toga zavisi samo ljudsko dostojanstvo - rekao je Papa.
Papa Franja namjerava da iskoristi priliku da se pridruži brojnim zemljama i globalnim tijelima koji se zalažu za snažniji nadzor nad AI posle buma generativne vještačke inteligencije koju je pokrenula kompanija OpenAi, tvorac četbota ChatGPT.
Papa je ove godine iskoristio svoju godišnju mirovnu poruku da pozove za donošenje međunarodnog ugovora da osigura da se AI razvija i koristi etički. On naglašava da je tehnologija koja nema ljudske vrijednosti, kao što su saosjećanje, milost, moral i oprost, suviše opasna da se razvija bez ograničenja.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je papu Franju i najavila njegovo učešće na skupu, znajući njegov potencijalni uticaj na G7, kao nekog ko ima moć zvijezde i moralni autoritet.
Generativna AI tehnologija zasijenila je svijet svojim sposobnostima da proizvede odgovore koji liče na odgovore ljudi, ali je takođe podstakla strahovanja o bezbjednosti AI i dovela do raznih globalnih napora da se ona obuzda. Neki strahuju od katastrofalnih mada dalekih rizika za čovječanstvo zbog potencijala te tehnologije da razvije novo biološko oružje i da stvara dezinformacije. Drugi strahuju na njen uticaj na svakodnevni život, kroz algoritme koji su pristrasni i mogu da rezultiraju u diskriminaciji ili sistemima AI koji mogu da eliminišu radna mjesta.
U svojoj poruci mira papa Franja je govorio o tim brigama i pokrenuo druge. On je rekao da AI mora da zadrži na prvom mjestu brigu o tome da garantuje osnovna ljudska prava, promoviše mir i čuva od dezinformcija, diskriminacije i iskrivljenja podataka. Kada je riječ o pozivu za regulatorne mehanizme, papa Franja će se tu obratiti skupu koji se već za to zalaže, jer članovi G7 već vode debatu o nadzoru nad vještačkom inteligencijom.
Japan koji je bio predsjedavajući G7 prošle godine pokrenuo je svoj Hirošima AI proces da pripremi rukovodeće principe i kodeks ponašanja za one koji razvijaju AI.
Evropska unija je jedna od prvih koja je pokrenula stvari svojim Zakonom o vještačkoj inteligenciji koji treba da stupi na snagu tokom naredne dvije godine i koji bi mogao da djeluje kao globalni model. Tim zakonom se obuhvata bilo koji proizvod ili usluga AI ponuđena u 27 zemalja članica Unije, sa restrikcijama zasnovanim na nivou rizika koji predstavljaju.
U SAD predsjednik Džo Bajden izdao je izvršno naređenje o obezbjeđenju od AI i pozvao na strože zakone, dok su neke savezne države kao što su Kalifornija ili Kolorado pokušale da usvoje sopstvene zakone vezane za AI, sa pomiješanim rezultatima.
Pored svog govora o vještačkoj inteligenciji papa Franja ima pun dan bilateralnih sastanaka. Imao je sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa pozvanim vođama iz Alžira, Brazila, Indije, Kenije i Turske. On će se sresti i sa članovima G7, uključujući Bajdena, kanadskog premijera Džastina Trudoa i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
