Sa ratom u Ukrajini svijet je mislio da je na rubu trećeg svjetskog rata. Bez naznaka o miru završava se i 2023. godina, uz tektonski rat Izraela i Hamasa na Bliskom istoku. Osim ratova, svijet su pogađale i prirodne katastrofe – zemljotresi u Turskoj i Maroku, poplava u Libiji, suše i oluje. NATO je dobio novu članicu – Finsku, a zona eura proširila se na Hrvatsku. U svijetu politike dalje jačaju populisti i desničarske stranke, u afričkim zemljama vlast smjenjuju pučisti. Indija je i zvanično postala najmnogoljudnija zemlja na svijetu, prenosi RTS.
Napad Hamasa i odmazda Izraela
Bliski istok je izgledao obećavajuće krajem septembra 2023. godine. Veze između Izraela i arapskih zemalja bile su u usponu, a nagađalo se da bi Saudijska Arabija mogla da uspostavi diplomatske odnose sa Izraelom. Ti trendovi su naveli i savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD Džejka Salivana da izjavi: "Bliski istok je danas tiši nego što je bio u poslednje dvije decenije“.
Sve se promijenilo 7. oktobra, kada je Hamas napao Izrael. Ubijeno je oko 1.200 Izraelaca, što je najsmrtonosniji dan u istoriji Izraela. Za taoce je uzeto oko 240 ljudi.
Hamasovi napadi na Izrael 7. oktobra pokrenuli su izraelsku odmazdu čije su žrtve prije svega civili. U potrazi za pripadnicima Hamasa, Gaza je gotovo sravnjena sa zemljom.Izrael je pokrenuo vazdušne napade na Gazu, a zatim izvršio invaziju tokom koje je ubijeno više od 20.000 ljudi, među kojima je najviše žena i djece. Višednevno primirje krajem novembra obezbijedila je oslobađanje oko sto talaca. Borbe su ubrzo nastavljene, ali i protesti širom svijeta sa zahtjevom da se izraelska ofanziva okonča. Izrael uporno odbacuje optužbe, tvrdeći da Hamas koristi palestinske civile kao živi štit.
Strahovi da bi sukob iz Gaze mogao da dovede do šireg bliskoistočnog rata nisu nestali, a kako će se sukob završiti i šta će uslijediti poslije njega ostaje da se vidi.
Napadi Huta iz Jemena jeftinim dronovima na trgovačke brodove koji idu Crvenim morem doveli su do toga da su mnoge velike brodske kompanije preusmjerile svoje kontejnerske brodove oko Roga Afrike, dok SAD raketama vrijednim milione dolara pokušavaju da zaštite brodove u moreuzu Bab el Mandeb.
Rat Izraela i Hamasa i napadi pobunjenika u Crvenom moru ostaju dvije najveće nepoznanice oko globalnih tenzija, i uticaja na lance snabdijevanja i u 2024. godini.
Ako je napad Hamasa na Izrael najgori teroristički čin u 2023. godini, širom svijeta bilo ih je manje nego inače.
Bombaških napadi koji su odnijeli na stotine života u Pakistanu, Avganistanu, Filipinima i na afričkom kontinentu ostali su ispod radara svjetske javnosti. U danu kada je emplodirala titanijumska podmornica prevozeći svjetske milijardere do olupina "Titanika", dogodila najgora nesreća na moru. O sudbini petoro ljudi nagađalo se danima, a stotine potopljenih migranata blizu Peloponeza u Grčkoj za medije su bili gotovo nevidljivi.
Ukrajina ratuje, Nagorno-Karabah zatvoreno poglavlje
Ukrajina je u junu, na krilima vojne i finansijske pomoći Zapada pokrenula kontraofanzivu, sa nadom da će vratiti dio teritorije na istoku zemlje, a možda i Krim. Uprkos tvrdnji Kijeva da su ruskim snagama nanijeti ozbiljni gubici, Ukrajina jedva da je pomjerila liniju fronta.
Rat iscrpljivanja čini se da više ide u prilog Rusiji, posebno u situaciji kada je pažnja ukrajinskih saveznika skrenuta ka Izraelu, a dodatna pomoć Ukrajini i dalje je pod znakom pitanja.
Kijev ne ulazi s previše optimizma u treću godinu rata, jer se muči sa popunjavanjem trupa novim regrutima, odnosi između vojnog vrha i Zelenskog nisu sjajni, a izbori u EU i SAD ne idu im na ruku.
Jedino pitanje na geopolitičkoj mapi koje je ove godine zatvoreno je Nagorno-Karabah. Poslije više od tri decenije riješeno je tako što je gotovo cjelokupno jermensko stanovništvo napustilo taj region, a Azerbejdžan preuzeo kontrolu nad svojim međunarodno priznatim granicama.
Azerbejdžanske snage porazile su vojno Jermeniju još 2020. godine, kada su stekle kontrolu nad većim dijelom Nagorno-Karabaha, da bi tri godine posle završile posao. Uslijedio je egzodus Jermena u kome su za svega nedjelju dana napustili Nagorno-Karabah.
Slabljenje demokratije, jačanje populista i desničara
Nastavljen je trend pada sloboda i demokratija po svijetu, pa je i ove godine u više afričkih zemalja izveden državni udar.
Vojska u Nigeru svrgnula je demokratski izabranog predsjednika, a vlast u zemlji preuzela je i vojska u Gabonu. U Sudanu je izbio građanski rat, bilans poginulih u sukobima dostigao je 10.000 dok je 5,6 miliona ljudi raseljeno.
Trend jačanja desničarskih stranaka nastavljen je širom svijeta. U Argentini je na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat krajnje desnice Havijar Milej, poznat i pod nadimkom "Ludak".
I u Evropi glasače sve više pridobija antimigrantska, antimuslimanska i homofobna retorika. Ekstremni desničari najveća su stranka u vladajućoj švedskoj koaliciji, partija holandskog populiste poznatog i kao "evropski Tramp" Gerta Vildersa pobijedila je na izborima, a desničarske stranke bilježe dobre rezultate i u Slovačkoj i Njemačkoj.
Ankete u SAD uoči izborne godine davale su blagu prednost Donaldu Trampu i pored sudskih procesa, zabrane kandidovanja u Koloradu i Mejnu. Ekonomska slika SAD u kombinaciji sa "neefikasnom politikom na Bliskom istoku", previranja oko nastavka pomoći Ukrajini, Bajdenu nije donijela mnogo popularnosti u godini za nama.
Špijunski balon, širenje Briksa i posjeta Si Đinpinga SAD
Kineski špijunski balon stigao je do obala SAD gdje je oboren iznad Južne Karoline, a SAD su Pekingu, zbog politike prema Tajvanu i Filipinima, uvele nove sankcije. To nije smanjilo gužvu u tajvanskom moreuzu i filipinskim vodama, ali je susret Si Đipinga i Džo Bajdena prvi put od 2017. godine malo odledio odnose.
Na Samitu u Južnoj Africi članice Briksa dogovorile su se o proširenju – u članstvo su pozvane Argentina, Egipat, Iran, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija.
NATO je u 2023. godini postao bogatiji za još jednu, 31. članicu, Finsku, koja je zbog rata u Ukrajini odustala od tradicionalne neutralnosti. Za NATO je aplicirala i Švedska, ali je blokira Turska.
Od prirodnih katastrofa koje su pogodile svijet, najubitačniji je bio zemljotres koji je pogodio jugoistok Turske i delove Sirije kada je poginulo najmanje 56.000 ljudi, od kojih oko 6.000 u Siriji.
Sedam mjeseci poslije, Maroko je doživio najteži zemljotres u svojoj istoriji, poginulo je oko 3.000 ljudi. Gotovo istovremeno, Libiju su pogodile nezampamćene poplave koje su usled pucanja brane sa lica zemlje zbrisale primorski grad Dernu.
I ne, nije bilo sve loše
Svijet je izašao iz krize koju je izazvala pandemija kovida. Svjetska zdrastvena organizacija nije zvanično proglasila kraj, ali je saopštila da kovid 19 više ne predstavlja globalnu vanrednu zdravstvenu situaciju. Kina je otključala granice.
Indija je po broju stanovnika premašila Kinu, koja je već više od 100 godina bila najmnogoljudnija zemlja na svijetu. U Indiji živi oko 1,43 milijarde stanovnika.
Indija je najuspješnija bila i u svemirskoj trci, njihova sonda "Čandrajan3" stigla je na Mjesec.
I dok Kina stari, ljudski rod se podmlađuje. Od ove godine u svijetu u kome živi više od osam milijardi ljudi, više je mladih nego starih.
Nemoguće je govoriti o 2023. godini bez pominjanja vještačke inteligencije. Euforija, strah i tužbe najbolje opisuju odnos prema njoj. Godina je počela tako što je Majkrosoft proširio svoje investicije i partnerstvo sa OpenAI za 10 milijardi dolara, lansiran je moćniji GPT4 model, a godina je završena tužbom Njujork Tajmsa za krađu autorskih prava.
Bum nove tehnologije, kao i različiti vrući i hladni sukobi širom svijeta, naknadne potrese imaće i u 2024. godini.
