Brazilski predsjednik Luis Inasio Lula da Silva je predstavio plan potrošnje hiljadu milijardi reala skoro 200 milijardi dolara (oko 180 milijardi eura) na infrastrukturu, energiju i transport u naredne četiri godine, što je dio njegovog većeg pokušaja da se podstakne ekonomski rast i zapošljavanje u najvećoj državi Latinske Amerike.
Program ubrzanja rasta, poznat pod portugalskim akronimom PAC, naišao je na skepticizam analitičara i investitora koji kažu da su prethodni, slični ambiciozni programi uključivali projekte koji nikada nisu ugledali svjetlost dana a otvorili su vrata ogromnim korupcijskim zloupotrebama.
Očekuje se da će novac ovogodišnjeg PAC-a ići na infrastrukturne projekte uključujući nove autoputeve i luke, kao i programe energetske efikasnosti i urbanizacije u sirotinjskim četvrtima.
"Više od portfelja javnih investicija, novi PAC je kolektivni kompromis (...) nastao iz mnogih razgovora sa guvernerima i gradonačelnicima", rekao je Lula u petak na skupu u Rio de Žaneiru kojem su prisustvovali ministri, guverneri saveznih država i privatni sektor. To će osigurati da odabrani projekti "odraze specifične potrebe svakog regiona u zemlji", dodao je on.
Vlada nije rekla kako će finansirati skoro 200 milijardi dolara, ali će to morati da uradi kada pošalje svoj konačni predloženi budžet Kongresu do 31. avgusta. Plan zatim treba da odobri Kongres i u decembru ga uključi u godišnji budžet za 2024. godinu.
Lula je pokrenuo prvi PAC 2007. godine, ubrzo pošto je po drugi put postao predsjednik. Uključio je paket investicija u infrastrukturu, stanove i autoputeve, kao i lakši pristup bankarskim kreditima.
Novi plan hvale članovi Luline administracije, koji kažu da su javne investicije potrebne za podsticanje ekonomskog rasta.
Ministar finansija Fernando Hadad je ove nedjelje nazvao posljednjih deset godina u Brazilu "tragičnom decenijom" ukazujući na spori rast zemlje. "Ne možemo nastaviti da rastemo u prosjeku jedan odsto godišnje, što se u Brazilu dešava čitavu deceniju", rekao je Hadad.
"To je veoma ambiciozan program", rekao je Gilberto Braga, profesor finansija na Ibmec univerzitetu u Rio de Žaneiru. "To ima veze s političkim ciljevima Vlade, stvaranje nasljeđa (Lulinog) trećeg mandata kao jednog od velikih djela, velikih dostignuća, većeg Brazila".
Investitori u Brazilu su uvijek bili skeptični u pogledu posvećenosti Luline ljevičarske Radničke partije fiskalnom ograničenju. Pored toga, kritičari kažu da je previše projekata uključenih u prethodne PAC napušteno ili nedovršeno. Po njihovom mišljenju, javni novac se previše troši u pogrešnim oblastima ili rasipa na loše izvedene projekte.
"Ovo su veoma veliki brojevi za zemlju koja nema dobro upravljanje korišćenjem javnih resursa", rekla je u telefonskom intervjuu Zeina Latif, ekonomistkinja konsultantske firme Gibraltar. "U Brazilu imamo lošu evidenciju kvaliteta investicija".
Vladini zvaničnici kažu da će nedovršeni infrastrukturni projekti biti prioritet, uglavnom oko slamova, koji će dobiti najveći dio investicija u okviru PAC-a. To obuhvata pokretanje novih, pristupačnih stambenih programa i ulaganja u kanalizaciju i prevenciju poplava u sirotinjskim četvrtima.
Druga najveća investicija uključuje energetsku efikasnost i energetsku tranziciju. Ali dok su Lula i drugi vladini zvaničnici rekli da će zemlja povećati ulaganja u obnovljive izvore energije i korišćenje prirodnih resursa, naftni gigant Petrobras kojeg kontroliše država, dobiće većinu investicija u oblasti energetike.
Predsjednik Petrobrasa Žan Pol Prates rekao je u petak na skupu u Riju da ta kompanija radi na energetskoj tranziciji kako bi proizvodila biodizel, čak iako vodi spor s upravom za zaštitu životne sredine koja je odbila da joj da dozvolu za sporni projekat bušenja u traganju za naftom kod ušća rijeke Amazon.
Petrobras je takođe bio među brazilskim kompanijama iza korupcionaškog skandala iz 2014. poznatog kao Operacija autopraonica, koja je otkrila široku šemu korupcije u kojoj su učestvovali vrhunski biznismeni i visokorangirani političari.
Brazilski zvaničnici procjenjuju da bi, uključujući inicijative predvođene privatnim sektorom i privatno-javna partnerstva, ukupne investicije u naredne četiri godine mogle dostići 1,7 hiiljadu milijardi reala (oko 350 milijardi dolara) na šta se podiže obrve investitora i analitičara.
