Najmanje tri projektila pogodila su brodove koji su, u poslednja 24 sata, pokušali da se Crvenim morem domognu Izraela, što je podiglo ozbiljnu paniku među najvećim brodovlasnicima i Amerikance natjeralo da počnu da okupljaju novi ratni savez kako bi se suprotstavili pretnji Huta, piše portal RTS.
Brodovi u plamenu, američki razarači koji pokušavaju da pomognu posadama i slavodobitnički snimci lansiranja projektila koje na društvene mreže postavljaju Huti, doveli su stanje na Crvenom moru do tačke ključanja, tri mjeseca pošto je ova jemenska grupa, u znak solidarnosti sa Palestincima, najavila blokadu jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih puteva.
Poslije serije napada na svoje brodove, prvi je popustio svjetski pomorski gigant, danski "Mersk" (Maersk), koji je obustavio plovidbu Crvenim morem, ne objašnjavajući kada će prevoz kontejnera ovim putem biti nastavljen.
Odluka danske kompanije uslijedila je svega dan pošto su Huti, u Crvenom moru, napali brod "Mersk Gibraltar".
- Kao rezultat napada u prethodnih nekoliko dana, naložili smo svim brodovima koji plove oko Bab el Mandeba da obustave plovidbu - navodi danski gigant, prva velika pomorska kompanija koja je obustavila transport robe Crvenim morem.
Istovjetnu odluku će uskoro donijeti i nemački "Hapag Lojd", čiji je brod "El Džasra" u petak zapaljen tokom napada sa obale Jemena. Brod koji su napali Huti plovio je iz Singapura ka Pireju.
- Upoznati smo da je nešto lansirano sa teritorije koju kontrolišu Huti i da je pogodilo i oštetilo brod - saopštila je američka ratna mornarica.
Ukoliko sve velike kompanije obustave plovidbu Crvenim morem, alternativni put vodiće oko Roga Afrike, što će dramatično povećati troškove transporta i, na kkraju, cijenu robe.
Ubrzo nakon napada na "El Džasru", Huti su zapalili još jedan brod nedaleko od Bab el Mandeba, posle čega je Izrael ponovio zahtijev Vašingtonu da obezbijedi plovidbu Crvenim morem. U sveopšti haos uključili su se i somalski pirati, koji su oteli brod u Arapskom moru.
Još ranije, vlasti u Tel Avivu su upozorile na neizbježne napade na položaje Huta, ukoliko napadi na brodove ne prestanu, ali su ih Amerikanci, tada, odvratili od vazdušnih udara, strahujući da bi nova eskalacija na Bliskom istoku mogla ugroziti naftna polja u Saudijskoj Arabiji, ili, čak uvesti Iran u otvoreni sukob sa Izraelom.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džejk Salivan je od Teherana zatražio da preuzme odgovornost i odvrati Hute od daljih napada, navodeći da će uskoro biti formiran međunarodni savez koji će se baviti zaštitom plovidbe u Crvenom moru.
- U ovom regionu su prisutne mnoge zemlje, ali ovaj region je naš i mi dominiramo - rekao je iranski ministar odbrane Mohamad Reza Ashtiani.
Za sada, francuski, američki i britanski ratni brodovi koji patroliraju Crvenim morem, oborili su nekoliko projektila koji su ispaljeni sa obale Jemena.
Događaji u vodama Crvenog mora i oko tjesnaca Bab el Mandeb nastavak su tenzija koje prijete da se iz Pojasa Gaze, poslije upada Hamasa u Izrael i izraelske osvetničke akcije, preliju na ostatak Bliskog istoka.
Pomorski element iransko-izraelskog sukoba, smatraju analitičari, tek je dio šireg fronta koji je Teheran u posljednjih petnaestak godina osmislio kako bi naoružao listom sve milicije i oružane grupe koje za cilj imaju uništenje Izraela – od Hezbolaha u Libanu, preko brojnih grupa u Siriji i Iraku, zatim Huta u Jemenu i Hamasa i Islamskog džihada u Pojasu Gaze.
Najveći broj hutskih napada bespilotnim pomorskim dronovima izveden je između januara 2017. i juna 2021. godine, kada su se tankeri i trgovački brodovi u 24 navrata našli na meti mornarice jemenskih Huta. U dvije akcije ciljevi su bile naftne instalacije. Bez posljedica je prošao napad na američki razarač "Mejson", koji je u oktobru 2016. godine sa tri projektila oborio krstareću raketu ispaljenu na njega iz Jemena. Druga raketa koju su ispalili Huti eksplodirala je u moru nedaleko od američkog ratnog broda.
