Haliva je prvi visoki obavještajni zvaničnik koji je podnio ostavku zbog događaja koji se smatra “izraelskim 11. septembrom”.
General Aron Haliva prvi je čelnik neke od izraelskih obavještajnih službi koji je, zbog propusta koji su na koncu koštali Izrael 1.200 žrtava, podnio ostavku, javljaju izraelski mediji.
– Obavještajno odjeljenje nije ispunilo povjereni zadatak. Znao sam da uz ovakvu poziciju dolazi i velika odgovornost – napisao je general Haliva objašnjavajući razloge ostavke.
Sada već bivši šef vojnoobavještajne službe zatražio je i formiranje posebne komisije koja bi detaljno utvrdila odgovornost i ispitala okolnosti koje su 7. oktobra prošle godine omogućile da Hamas iznenadi izraelske vlasti, pregazi zaštitnu ogradu i ubije oko 1.200 ljudi.
Saga o odgovornosti izraelskih obavještajnih službi, koje su uprkos svjetskom renomeu nekako uspjele da ignorišu signale, provijava kroz politički narativ te države još od samog početka rata u Pojasu Gaze.
– Izraelski 11. septembar – kako su zapadni obavještajci nazvali taj događaj, aludirajući na činjenicu da Mosad i Šin Bet nisu imali predstavu da jedan od najopasnijih protivnika Izraela, palestinski Hamas, sprema operaciju širokih razmera, počeo je salvom projektila ispaljenih na izraelske gradove.
Ubrzo zatim, islamisti su bagerima, kamionima, ali i paraglajderima, pregazili prilično dobro utvrđenu granicu i počeli da prave haos po okolnim izraelskim naseljima.
Jednako kao i Izraelce, napad je iznenadio i Amerikance, pošto je svega nedjelju dana prije njegovog početka savetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džejk Saliven rekao da je “Bliski istok najmirniji u posljednje dvije decenije”.
Odmah poslije napada, krivicu za izraelske greške je preuzeo načelnik generalštaba Herzi Halevi, koji je priznao da je bilo propusta, ali da ipak nije trenutak za kopanje po razlozima zbog kojih su stvari krenule naopako.
– Izraelske odbrambene snage su odgovorne za bezbjednost zemlje i njenih stanovnika, to je zadatak koji u regionu oko Pojasa Gaze u subotu prije podne nismo ispunili. Istražićemo zašto, ali sada je vrijeme za rat – rekao je izraelski general 11. oktobra.
General Halevi se pred novinarima pojavio dan pošto je izraelski Kanal 12 objavio da su čelnici vojske nekoliko sati pred Hamasovu akciju održali telefonske konsultacije na kojima su upozoreni na “niz nepravilnosti”.
Ključne osobe, poput Jarona Finkelmana, komandanta zone kojoj pripada Pojas Gaze, i Arona Halive, šefa vojnoobavještajne službe, odluku o načinu na koji će armija reagovati – ostavili su za dan kasnije. Napad Hamasa počeo je u šest izjutra.
General Haliva je, kasnije, objašnjavao da je zaista bio upoznat sa razvojem situacije, ali da je zaključio da Hamas, najvjerovatnije, izvodi neke vježbe, pa je reakcija, svakako, mogla sačekati naredno jutro.
– Ne bih ništa promijenio – govorio je kasnije.
Ipak, izraelski izvori navode da su čelnici vojnoobavještajne službe, puna tri mjeseca pred napad Hamasa, bili upoznati da procjenama da “nije moguće procijeniti” buduće akcije šefa vojnog krila Hamasa Jahje Sinvara, te da komandanti jedinica uz Pojas Gaze moraju da budu na oprezu.
Izraelce su, navodno, o namjerama Hamasa upozoravali i Egipćani, kao i još nekoliko arapskih obavještajnih službi, što su vlasti u Jerusalimu kasnije demantovale.
U izraelskom protivudaru na Palestince za šest mjeseci ubijeno je oko 35.000 ljudi. Sukobi su se, u međuvremenu, proširili i na izraelsko-libansku granicu, Siriju, dok je raketni obračun Izraela i Irana, prije nedelju dana, doveo čitav Bliski istok na ivicu sveopšteg rata.
