U Aziji je prošle godine bilo 55 miliona više gladnih ljudi nego u godinama prije pandemije koronavirusa, navodi Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu.
UN u svojoj najnovijoj procjeni navodi da se većina onih koji žive bez dovoljno hrane nalazi u Južnoj Aziji, kao i da su ugroženije žene.
Udio pothranjenih ljudi je u 2022. godini pao na 8,4 odsto sa 8,8 odsto koliko je iznosio godinu dana ranije. Ipak, taj procenat je i dalje veći nego prije početka pandemije, kada je iznosio 7,3 odsto.
Prirodne katastrofe i poremećaji u snabdevanju hranom, često povezani sa klimatskim promjenama, doprinijeli su globalnoj prehrambenoj krizi.
Podaci pokazuju da je znatan udio ljudi koji se suočava sa umjerenom prehrambenom krizom (što znači da ponekad moraju da jedu manje ili hranu lošijeg kvaliteta), kao i ljudi kojima glad ozbiljno narušava kvalitet života i koji iznosi 30 odsto za svijet i više od 25 odsto za Aziju i Pacifik.
Žene su najugroženije: jedna od pet žena u Aziji, bez istočne Azije, suočava se sa umjerenom ili ozbiljnom prehrambenom krizom. Stope su nešto niže za muškarce u većini regiona.
Veće cijene hrane, goriva, đubriva i stočne hrane znače da nema ekonomskog napretka nakon pandemije koronavirusa.
U pitanju je globalni problem, pogoršan prekidima u snabdijevanju žitom, jestivim uljem i đubrivom, dijelom zbog rata u Ukrajini.
Prema podacima UN, tri od četiri Afrikanca ne mogu da priušte zdravu ishranu zbog globalne prehrambene krize.
Sjeverna Koreja inače ima najveći regionalni udio pothranjenih, navodi se u izvještaju, sa oko 45 odsto, a slijedi Avganistan sa 30 odsto.
