Misija, nazvana „Polaris Dawn“, prva je od tri koje finansira osnivač preduzeća za obradu novčanih transakcija „Šift 4“, Džared Ajzakman, prenosi RTS.rs.
On je na brodu kao komandant zajedno sa svojim bliskim prijateljem Skotom ‘Kidom’ Potitom, koji je penzionisani pilot vazduhoplovnih snaga, i dvije inženjerke „Spejs Iksa“, Anom Menon i Sarom Gilis.
Svemirska letjelica, nazvana Rezilijens (Resilience), ići će u orbitu do visine od 1.400 kilometara. Nijedan čovek nije bio tako daleko otkako je Nasin program Apolo okončan sedamdesetih.
Astronauti će proći kroz region svemira poznat kao Van Alenov pojas, u kome je vrlo visok nivo radijacije, ali će posada biti zaštićena svemirskim brodom i novonadograđenim svemirskim odelima.
Nekoliko prolaza kroz ovaj pojas će ih izložiti radijaciji koju astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici iskuse tokom tri mjeseca boravka, što je u prihvatljivim granicama po ljudsko zdravlje.
Cilj im je da istraže efekte koje relativno kratko, ali bezbjedno izlaganje ovim nivoima radijacije ima na ljudsko telo.
Posada će drugi dan u svemiru provesti na maksimalnoj visini, i sprovesti do 40 eksperimenata, uključujući međusatelitsku lasersku komunikaciju između svemirske letjelice Dragon i satelitske konstelacije Starlink kompanije „Spejs Iks“.
Ako sve bude išlo po planu, trećeg dana misije, očekuje se da će Ajzakman i Sara Gilis pokušati prvu privatno finansiranu šetnju svemirom, koja bi trebalo da traje dva sata.
Šetnja će se obaviti na visini od 700 kilometara u zemljinoj orbiti. Astronauti će testirati nova astronautska odjela za vanvehikularne aktivnosti (EVA) koja su, kako im ime kaže, nadograđena od odjela za intravehikularne aktivnosti (IVA) za rad van svemirskih letjelica.
Novo EVA odjelo ima ekran na šlemu, koji pruža informacije o potrebnim parametrima. Za EVA odjela se kaže da su dovoljno udobna i fleksibilna da se mogu nositi tokom lansiranja i slijetanja, eliminišući potrebu za zasebnim IVA odjelima.
U intervjuu koji je dala tokom priprema za svemirsku šetnju, Gilisova je rekla da je to bio sastavni deo planova „Spejs Iksa“ kako bi omogućili da ljudi odu i na druge planete.
„Do sada su samo državne agencije mogle da izvedu svemirsku šetnju. Spejs Iks ima ogromne ambicije da stigne na Mars i učini život multiplanetarnim. Da bismo tamo stigli, moramo negdje da počnemo. A prvi korak je testiranje prve verzije EVA svemirskog odela kako bismo mogli da učinimo šetnje svemirom i budući dizajn odjela još boljim.“
Namjera je da svemirska odjela budu univerzalna po mjeri, da budu u stanju da prihvate širi spektar oblika tijela i veličina astronauta da bi se smanjili troškovi kako letovi ljudi u svemir postaju sve redovniji.
Jedinstveni aspekt svemirske šetnje je da svemirska letjelica Dragon, nazvana „Rezilijens“, nema vazdušnu komoru, koja je zapečaćena prostorija između ulaza u svemirski vakuum i ostatka svemirske letjelice.
Obično je vazdušna komora bez pritiska prije nego što astronauti uđu i izađu, ali u slučaju otpornosti, cijela letjelica će morati da bude pod pritiskom, a astronauti koji ne izlaze u svemirsku šetnju će morati da budu potpuno opremljeni.
Letjelica je prilagođena da izdrži vakuum. Postavljeni su dodatni rezervoari za azot i kiseonik i sva četiri astronauta će nositi EVA odjela, iako će samo dva izaći iz letjelice. Misija će stoga oboriti rekord za najviše ljudi u svemirskom vakuumu odjednom.
Letački tim je prihvatio izazov kao priliku da uradi testove o uticaju dekompresijske bolesti, takođe poznate kao „zavoji“ i zamagljenja vida koju astronauti ponekad dožive u svemiru, a koji se naziva neuro-okularni sindrom povezan sa svemirskim letom.
