To je potvrdio šef vojne vlade Mjanmara Min Aung Hlaing u televizijskom obraćanju. Dodao je da je 730 osoba povrijeđeno.
- Očekuje se da će broj mrtvih i povrijeđenih rasti - rekao je on.
Razmjere štete i stradanja u Mjanmaru, jednoj od najsiromašnijih zemalja u svijetu, nijesu potpuno poznate jer je država u građanskom ratu i informacije su strogo kontrolisane.
Vanredno stanje obuhvata regione Sagaing, Mandalaj, Bago i Magvaj, kao i istočnu oblast Šan, piše CNN.
Američki geološki zavod (USGS) saopštio je da očekuje da bude na hiljade smrtnih slučajeva, prenio je Skaj njuz.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš saopštio je da se mobilišu sve države članice kako bi pomogle.
Zemljotres magnitude 7.7 stepeni pogodio je područje 16 kilometara sjeverozapadno od Sagainga, saopštio je USGS.
Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 10 kilometara, prenijela je Sinhua.
U glavnom gradu Tajlanda Bangkoku najmanje osam osoba poginulo je kada se urušio neboder u izgradnji. Više radnika je spaseno.
Epicentar potresa koji se desio oko podne po lokalnom vremenu bio je u blizini Mandaleja, drugog po veličini grada u Mjanmaru. Nakon toga je uslijedio jak naknadni potres magnitude 6,4.
Pričinjena je velika materijalna šteta u obje zemlje.
Vlada Mjanmara saopštila je da su neophodne donacije krvi u najteže pogođenim oblastima, a video snimci iz te zemlje pokazuju srušene kuće i popucale puteve, kao i spasilačke timove koji tragaju za preživjelima.
Zemljotres je izazvao "značajnu štetu" na nekim zgradama, uključujući i Mandalajsku palatu.
Više objekata u regiji Mandalaj je srušeno, dok su neki putevi između Mandalaja i Rangona oštećeni ili blokirani, čime je došlo do prekida u saobraćaju.
Neke škole i poslovne zgrade u Nejpjidu takođe su srušene.
Zamjenica šefa Amnest internešnala: Bojimo se da će humanitarna pomoć i sada biti političko sredstvo
Zamjenica direktora Amnesti internešnala za istočnu i jugoistočnu Aziju i Pacifik izrazila je zabrinutost oko dostave pomoći stanovnicima djelova Mjanmara u kojima oružani otpor vodi borbe s vojskom.
- Vojska ima dugu istoriju uskraćivanja pomoći područjima u kojima djeluju grupe koje joj se protive - rekla je Montse Ferer za BBC.
- Od državnog udara u februaru 2021. humanitarna pomoć je postala političko sredstvo. Bojimo se da će se to nastaviti - dodala je.
Ferer je posebno istaknula zabrinutost za ranjive skupine, uključujući starije osobe, žene i djecu, kao i pripadnike etničkih manjina koje su, kako kaže, desetljećima trpjele pod vojnom vlašću.
Коментари (0)
Оставите свој коментар