Orban se u utorak sastao s predsjednikom Kine Si Đinpingom pošto je prošle nedjelje posetio Kijevu i Moskvi nakon što je Mađarska 1. jula preuzela predsjedavanje Savjetom EU, iako su zvaničnici EU naglasili da Orban ne predstavlja Uniju.
U pismu predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu od 5. jula, Orban je rekao, na osnovu razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da vjeruje da sada postoje "veće šanse za pozitivan prijem za sve moguće predloge za prekid vatre i za mapu puta za mirovne pregovore“.
Viši savjetnik za Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Majk Karpenter je rekao da Orbanov sastanak s Putinom nije bio od pomoći.
- Mislim da (Orbanova posjeta Moskvi) neće podržati Ukrajinu i njene napore u pronalaženju mira ili suverenitet ili teritorijalni integritet Ukrajine, rekao je Karpenter na brifingu dok se SAD pripremaju za početa samita NATO-a u u utorak.
Mišel je prošle nedjelje rekao da rotirajuće predsjedništvo EU "nema mandat da se angažuje s Rusijom u ime EU" i ponovio stav EU da je Rusija agresor u ratu u Ukrajini.
Orban je u svom pismu tvrdio da je liderstvo SAD "ograničeno" zbog kampanje za predsjedničke izbore, pa da EU ne može da očekuje nikakve predloge iz Vašingtona u narednim mjesecima i da bi Brisel trebalo da razmotri pokretanje evropske inicijative.
Govoreći na konferenciji za novinare u Poljskoj, Zelenski je rekao da samo moćne zemlje sa mnogo jačim oružanim snagama od ruskih mogu uspjeti da organizuju mirovne pregovore.
- Ima li mnogo takvih zemalja širom svijeta? Ne mnogo. Vjerujem da su SAD i Kina takve zemlje. I EU, ne jedna zemlja, već cijela EU. To bi zaista mogla da bude posrednička misija, rekao je Zelenski.
On je dodao da Kijev ostaje otvoren za predloge drugih zemalja kako da oblikuju put ka miru, ali da oni treba da budu u skladu s ukrajinskom vizijom, posebno mirovnim planom od 10 tačaka, dodao je Zelenski.
Zelenski je insistirao na tome da teritorijalni integritet Ukrajine – podržan u višestrukim glasanjima u UN i na Globalnom mirovnom samitu u Švajcarskoj prošlog mjeseca koji je pokrenula Ukrajina – mora biti temelj svakog mirovnog sporazuma.
Putin je rekao da uslovi za okončanje rata uključuju odricanje Kijeva od želje da se pridruži NATO-u i ustupanje Krima i četiri druga okupirana regiona Ukrajine.
Orban je u svom pismu rekao Mišelu da nije iznio nikakav predlog "i da nije artikulisao nikakvo mišljenje u ime Evropskog savjeta ili Evropske unije".
On je rekao da je, u vezi sa mirovnom formulom koju je iznio Zelenski, Putin ponovo istakao da Rusija i dalje smatra relevantnim dokument koji je uručen tokom mirovnih pregovora u Turskoj u aprilu 2022. godine, posebno dio koji precizira međunarodne bezbjednosne garancije koje će biti dodjeljene Ukrajini.
U Orbanovom pismu se takođe navodi da se Putinovo tumačenje situacije na liniji fronta "značajno razlikuje" od Zelenskog.
Ruski lider smatra da "vrijeme nije na strani" Ukrajine već na strani ruskih snaga. Putin nije pomenuo ruske žrtve, ali je rekao da Rusija procjenjuje da su gubici i žrtve Ukrajine između 40.000 i 50.000 vojnika mjesečno, naveo je Orban.
Stoga je Putin bio iznenađen što je Zelenski odbio privremeni prekid vatre, rekao je Orban. Rusija je "spremna da razmotri svaki predlog o prekidu vatre koji ne služi skrivenom premještanju i reorganizaciji ukrajinskih snaga", navodi se u Orbanovom pismu.
