Agencija je dodala da je planeta ove godine, takođe prvi put, dostigla zagrijavanje veće za 1,5 stepeni Celzijusa, u poređenju sa predindustrijskim prosjekom.
Karlo Buontempo direktor Kopernikusa rekao je da podaci jasno pokazuju da planeta ne bi doživjela tako dug niz rekordnih temperatura bez stalnog povećanja gasova staklene bašte u atmosferi koji izazivaju globalno zagrijavanje.
On je naveo i druge faktore koji doprinose izuzetno toplim godinama poput prošle i ove. Oni uključuju El Ninjo, privremeno zagrijavanje djelova Pacifika koje mijenja vrijeme širom svijeta, kao i vulkanske erupcije koje izbacuju vodenu paru u vazduh i varijacije u energiji sunca.
- Veoma snažan El Ninjo je kratak pogled u ono što će biti normalno za otprilike deceniju od sada - rekao je Zeke Hausfather, naučnik iz neprofitne organizacije Berkelei Earth.
Vijesti o vjerovatno drugoj rekordno toploj godini stižu nekoliko dana prije nego što bi sledeća klimatska konferencija UN, nazvana COP29, trebalo da počne u Azerbejdžanu.
Očekuje se da će se razgovori na njoj usredsrediti na to kako da se skupe milijarde dolara kako bi se pomoglo svijetu da pređe na čistu energiju poput vetra i sunca i izbjegne veće zagrijavanje.
Takođe danas, u izvještaju koji je objavio Program UN za životnu sredinu poziva se na povećanje sredstava za prilagođavanje globalnom zagrijavanju i njegovim posledicama.
Utvrđeno je da je 28 milijardi dolara potrošeno širom svijeta na prilagođavanje klimatskim promjenama 2022. godine. Ali, to je još uvijek daleko od procijenjenih 187 do 359 milijardi dolara potrebnih svake godine da bi se izborili sa vrućinom, poplavama, sušama i olujama koje su pogoršane klimatskim promjenama.
Buontempo je istakao da je prelazak preko praga zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa za jednu godinu drugačiji od cilja usvojenog u Pariskom sporazumu iz 2015. Taj cilj je trebalo da pokuša da ograniči zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa.
U ovogodišnjem izvještaju Ujedinjenih nacija navodi se da se od sredine 19. veka u prosjeku svijet već zagrijao za 1,3 stepena Celzijusa u odnosu na prethodne procjene od 1,1 stepen ili 1,2 stepena.
To je zabrinjavajuće jer UN kažu da ciljevi svjetskih nacija za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte još uvijek nisu ni približno dovoljno ambiciozni da održe cilj od 1,5 stepeni Celzijusa na pravom putu.
- Toplotni talasi, šteta od oluje i suše, koje sada doživljavamo, samo su vrh ledenog brega - rekla je Natali Mahovald, predsjedavajuća Nauke o Zemlji i atmosferi na Univerzitetu Kornel.
