Priliv ukrajinskog žita bez carina izazvao je negodovanje farmera u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumuniji i Bugarskoj.

Zemlje Evropske unije napravile su prvi korak ka produženju za još godinu dana trenutne suspenzije carina na ukrajinsko žito koje dolazi na unutrašnje tržište, prenosi Klix.ba.

Suspenzija, koja se odnosi na širok spektar poljoprivrednih proizvoda, ima za cilj da pomogne Kijevu da održi svoju narušenu ekonomiju i omogući načine da svoje žitarice dovede u zemlje u razvoju, što je napor koji je ozbiljno komplikovan ruskom strogom kontrolom nad Crnomorskom rutom.

Zakonski tekst će sada biti poslat Evropskom parlamentu, a zatim će biti vraćen državama članicama na konačno odobrenje, što bi trebalo da se dogodi prije nego što sadašnji režim istekne 5. juna.

-Pozdravljamo ovo prvo odobrenje, ali to nije kraj procesa- rekao je portparol Evropske komisije u reakciji na odluku od petka.

Četiri istočnoevropske zemlje, zajedno sa Rumunijom, sedmicama su se žalile da prevelika ponuda ukrajinskog žita bez carina puni skladišta, snižava cijene za lokalne poljoprivrednike i podstiče nelojalnu konkurenciju.

Žalbe su dramatično eskalirale prije dvije sedmice, kada su Poljska i Mađarska najavile jednostrane zabrane niza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, uključujući pšenicu i kukuruz.

Slovačka i Bugarska brzo su slijedile njihov primjer sa svojim vlastitim zabranama, dok je reagovala i Rumunija.

Ovaj potez iznenadio je Brisel i primorao Evropsku komisiju da iznese javnu opomenu podsjećajući zemlje članice da je komercijalna politika isključiva nadležnost izvršne vlasti.

Brisel je predložio niz mjera koje bi omogućile tranzit četiri ukrajinska proizvoda, pšenice, kukuruza, uljane repe i suncokreta kroz pet zemalja, ali bez kupovine za domaću potrošnju niti skladištenja na njihovim teritorijama.

U praksi, to bi značilo legalizaciju zabrana u skladu okvira za cijelu EU.

Komisija je takođe predložila paket od 100 miliona eura za podršku pogođenim poljoprivrednicima, ali se smatra da njegova isplata zavisi od ukidanja jednostranih zabrana.

Pet istočnoevropskih zemalja nema dovoljno glasova za formiranje takozvane blokirajuće manjine.

Predloženo produženje, koje uključuje novi zaštitni mehanizam za rješavanje nestabilnosti tržišta, trajalo bi do 5. juna 2024. godine.