<p>DETALJ S OTVARANJA MUJBEGOVIĆEVE IZLOŽBE</p>

DETALJ S OTVARANJA MUJBEGOVIĆEVE IZLOŽBE / -FOTO: AGENCIJA CGNEWS

Boka Kotorska u Fibonačijevom nizu

Zoran Mujbegović na neki svoj način, kroz školjke i vječite spirale donosi ono što se u matematici zove Fibonačijev niz - rekao je Željko Komnenović, otvarajući izložbu

Retrospektivna izložba Zorana Mujbegovića naslovljena "Pozornica snova" otvorena je u subotu, 17. juna, u tivatskim Muzejima i galerijama. Retrospektiva je organizovana povodom 50 godina rada ovog akademskog slikara. Postavku čini oko stotinu izloženih eksponata, remasterizovanih slika, crteža i grafika iz različitih faza i ciklusa autorskog rada, od prve samostalne izložbe 1973. godine, do onih na kojima Mujbegović sada radi. Ovom prilikom predstavljena je i istoimena monografija u izdanju Matice Boke, kao i epizoda iz serijala "Na veslu priča" u kojoj je Mujbegović glavni akter.

Izložba će moći da se pogleda do 17. jula na dva galerijska nivoa u kompleksu Ljetnjikovca Buća, svakog dana od 8 do 20 sati, izuzev ponedjeljka. Građanski termini autorskog vođenja kroz izložbu su srijedom i petkom od 19 časova. "Pozornica snova" imaće i niz pratećih programa. Organizatori izložbe su JU Muzej i galerija Tivat i Udruženje "Šta hoćeš" iz Beograda.

Odsanjani snovi

Zoran Mujbegović objasnio je u svom obraćanju značenje naslova izložbe.

– Izložba se zove "Pozornica snova". Sanjate cijeli život, imate neke snove, i onda to doživite u Tivtu. Kraj snova i početak nekih drugih. Nemam dovoljno riječi da se zahvalim, prije svih, Muzeju i galeriji Tivat i Opštini Tivat. Znate kako - ja sam u Tivat dolazio sa šest godina iz Krtola, odakle mi je majka, i imao sliku grada izlazeći sa radničkog broda. I evo me sada, sa odsanjanim snovima - poručio Mujbegović.

Mujbegovićevu izložbu je otvorio predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović koji je istakao da je riječ o likovnom događaju ovog ljeta.

– Iako nisam likovni kritičar niti teoretičar umjetnosti, daću sebi za pravo da, kao neko ko prati rad Zorana Mujbegovića, kažem da je njegov doživljaj umjetnosti nošen iskonskom željom da donese ono što se zove zlatni presjek, ili božanski presjek. On ga donosi kroz baštun krtoljskih kapetana, koji dijeli na većini njegovih slika nadrealno od realnog, svevremeno od savremenog. To ćete naći na svakoj njegovoj slici. Zoran na neki svoj način, kroz školjke i vječite spirale donosi ono što se u matematici zove Fibonačijev niz - rekao je Komnenović. Kroz svevremene principe i svoju specifičnu poetiku, dodaje Komnenović, slikar donosi svoju umjetničku priču koja govori o Krtolima i ostavlja bez daha u spoznaji da je ovakav stvaralac naš savremenik.

– Na svom putu od rodnih Krtola, Kakrca i Bjelila, pa do Valjeva gdje sada živi, Mujbegović je napisao i više knjiga posvećenih svom rodnom kraju, a ovom sjajnom izložbom, možemo reći, i vrhunski zaključio ovaj dio svog bogatog opusa. Ja sam izuzetno srećan i ponosan što sam bio u prilici da dam svoj mali doprinos u realizaciji ovog projekta i nadam se da će se Zoranovih 50 pretvoriti u Zoranovih 75 - poručio je Komnenović.

Prepoznatljiv tematski rukopis Mujbegovića

Kustos izložbe, Rastko Šejić kazao je da je Boka Kotorska najljepše mjesto na svijetu te da se njen identitet vidi i na ovoj izložbi.

– Vidite je u svim detaljima, vidite je u onome što Zoran donosi od početka svog rada do danas. Ljudi koji vole umjetnost uvijek vole ono što su korijeni. I ova izložba je čitavo vrijeme priča o korijenima. Skoro da nema slike na kojoj nema školjke ili ribe. To je ta veza koja je prepoznatljiva svuda, i to ove slike čini potpuno drugačijim, kada vidite Mujbegovićevu sliku, vi znate da je to njegova slika - kazao je Šejić.

Direktorka JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić istakla je da se stvaralački opus umjetnika ogleda u elementima kulturne baštine Boke Kotorske koja je vidljiva na autorovim slikama i predstavlja svojevrstan zapis.

– Pored umjetničke vrjednosti, okupane posebnim senzibilitetom prema moru, barci, obali, tradiciji, kamenim palatama, autor je prenosio unutrašjni dojam Boke Kotorske, kao jednog grada i cjeline, na platno, stvarajući priču ogledanu kroz prepoznatljive simbole - kamen, školjka, drvo, slikar je iznio svoje tumačenje života kroz semiotiku slike. Na dva galerijska nivoa prikazano je sto radova, sto autorovih priča ispisanih četkicom, a film "Na veslu priča" otkriva da je za slikara ljubav pokretač svega - istakla je Đukić, navode iz agencije CG News.
Ž.J.