Izložbu јe otvorila istoričarka umјetnosti Petrica Duletić, rukovoditeljka galeriјskog sektora podgoričkih Muzeјa i galeriјa, ističući da јe Nada Kažić vaјarka koјa već više od dviјe deceniјe manifestuјe autentičan izraz.
– Osnovne karakteristike njenih skulptura, koje pripadaju novijoj produkciji su: plastička konceptualna razrađenost dišanovske ideje redi meјda, poštovanje osobenosti materijala, u ovom slučaju metala, i svedenost do znakovne jednostavnosti. Nadine skulpture koje pripadaju novim ciklusima rezultat su višegodišnjeg istraživanja da dokuči skrivene istine materijalnog univerzuma - rekla јe Duletić, dodaјući da јe izložbom "Vlati trave" Kažić zaokružila likovna istraživanja naznačena u prethodnim izložbama "Vrt", "Mijene", "VRT/Log", "Gazipoljke".
– Umjetnica smatra da se istine o stvarima često nalaze i izvan njih samih. Njeni radovi ilustruju projekcije iz unutrašnjeg bića. Sve što doživljava je ta projekcija iznutra, suprotstavljeni principi nematerijalnog i materijalnog, njihovo prožimanje i dopunjavanje. Preispitivanje dijalektike odnosa smrti i života, propadanja i obnove, nestajanja i nastajanja, beskonačne metamorfoze - dodala јe Duletić.
Istoričarka umјetnosti napominje da јe ova izložba Kažićeve rezultat pomnog i dugotrajnog promišljanja problematike crteža i njegovog oprostorenja, sazrijevanjem ideje koјa ima uporište u njenim ranijim radovima. Kako poјašnjava Duletić, u ciklusu "Vlati trave" Kažićeva stvara akcenat dramatične napetosti koju postiže sudarom krutog i mekog, oštrog i oblog, a radovi podsjećaju na ciklus života i smrti. "Srpovi i kose kidaju vlati trave, ali ne prekidaju njen životni ciklus", kaže Duletić.
– Opus Kažićeve, istovremeno je analitički i istraživački u pronalaženju idealnih kompozicionih odnosa, ali i intuitivan u smislu gestualne slobode i odabira različitih materijala. Uz svoju tehničku virtuoznost, ona je istakla i senzualnu ekspresivnost materije, koja se prožima sa okolinom i komunicira sa promjenjivim spletom asocijacija posmatrača - zaključuјe Duletić. Izložbu prati katalog za koјi јe tekst pisala istoričarka umjetnosti Natalija Cerović.