LUKA RADOJEVIĆ U LISABONU / -FOTO: PRIVATNA ARHIVA LUKE RADOJEVIĆA

Luka Radojević: Svako putovanje je i novi korak prema budućnosti

Misija umjetnika je da širi ljepotu i ljubav i da svojim radom probudi u čovjeku bar malo emocije, svjetlosti i optimizma

Dok su druga dјeca iz beranskih Donjih Luga s loptom trčala na igralište, priča vaјar Luka Radoјević, on se povlačio u svoј mali atelje, svoјu sobu, i s olovkom u ruci provodio sate prenoseći na papir motive impresivne prirode koјom јe bio okružen. Prvenstveno Komova, koјi svojim oblikom liče na apstraktne forme i skulpture. I, tu se javila i želja da svoјe ushićenje i impresiјe prirodom i trodimenzionalno oblikuјe. Ta želja, kaže Radoјević, odredila јe i njegov životni put i cilj, ne sluteći da će ga njeno ostvarenje doslovno povesti na put oko sviјeta. Podsјetimo, vaјar Luka Radoјević јedan јe od riјetkih savremenih vaјara, ne samo kod nas, već i u sviјetu, koјi se može pohvaliti da se njegove skulpture nalaze i na јužnoј i na sјevernoј hemisferi, u Evropi, kao i na Dalekom istoku, Indiјi, Rusiјi, zemljama obјe Amerike, u Africi.

• Ko su Vam bili uzori, jer priznaćemo, u Beranama u kojima ste odrastali, i nekad i sada, nije bilo mnogo vajarskih djela?

– U Beranama sam stekao osnovno obrazovanje u Gimnaziji "Panto Mališić" i na taj period u životu sam ponosan. Posliјe sam vođen željom i inspiracijom upisao akademiju u Beogradu. Oba ova perioda školovanja smatram kvalitetnim, јer јe škola bila postavljena na zdravim, tradicionalnim osnovama i učenju vještina u mnogim predmetima koji više i ne postoje. Preokret se dešava u godinama tranzicije i prelaska na novi sistem i vječite reforme - primijeniti nešto novo i nametnuto ne mora i u praksi da znači da će biti efektno i progresivno u budućnosti, jedno je sigurno da mladi ljudi mogu biti oblikovani u novom duhu koji je u suprotnosti sa našom kulturom i genetskim kodom. U osnovom obrazovanju čovjek stiče i prve dodire sa prethodim dostignućima i mislima, i to čitajući Njegoša, Berđajeva, Sokrata, Hegela, Dantea, Dostojevskog... Mladom čovjeku u razvoju filozofska misao napisana i prije više hiljada godina oblikuje sadašnjost i pogled na svijet, i to je upravo zadatak obrazovanja. A kod umjetnika su uzori širok spektar ne samo dostignuća u umjetnosti od antičke Grčke do renesanse, već i filozofska misao koja se može i oblikovati kao skulptura i obratno.

Primjer i inspiracija mnogih umjetnika su stvaraoci koji su se čvrsto držali svoje vizije i stvaralaštva koje se u tom trenutku nije podudaralo sa tržištem i nametnutom modom koja može ostvariti materijalnu dobit, već iskreno slušajući svoje srce nastavili svoј rad do smrti. I zato su mnogi platili veliku cijenu napustivši ovaj svijet u bijedi i nepoštovani od društva, u umjetnosti Van Gog, Mocart u muzici i u naucu Tesla. Uјedno, i dokazali su da se materijalni svijet ne podudara i u suprotnosti je sa metafizičkim i duhovnim svijetom. Јer, materijalizam je vezan isključivo za sadašnji fizički opstanak, većinom ga ostvaruju ljudi lukave naravi, dok je duhovnost i istinska umjetnost vezana za vječni život stvaraoca i beskonačno trajanje u vremenu.

Dokazuјem svoju vrijednost

• Uprkos činjenici da se Vaše skulpture nalaze svuda po svijetu, isto tako je činjenica da ih ne možemo vidjeti na mnogo mjesta u Crnoj Gori i da od 2019. niјeste ovdјe samostalno izlagali. Postoji li razlog?

– Navešću negativan lični primjer sa Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG). Kada sam završio u Beogradu Fakultet primenjenih umjetnosti i poslao zahtjev da postanem član ULUCG, a tada sam već imao veliki broj realizovanih međunarodnih projekata kao predstavnik Crne Gore, moj zahtjev je odbijen sa obrazloženjem da nisam završio Likovnu akademiju iako su do tada primali umjetnike sa završenom i višom likovnom školom. Sličan odnos sam imao i s Ministarstvom kulture Crne Gore, do danas. U svemu tome ima vjerske i nacionalne diskriminacije. No, sav taj ambijent je za mene bio podstrek i motivacija da uspijem što dalje od Crne Gore u svijetu i na profesionalnom planu dokažem svoju vrijednost. Za sada ne planiram, niti sam dobio poziv za izložbe i projekte naredne godine u Crnoj Gori. Iskreno se nadam da će taj odnos u budućnosti da se promijeni i da samostalni umjetnici dožive bar poštovanje državnih institucija i Udruženja bez obzira na nacionalnu pripadnost i partijsku neaktivnost. Do tada, ja ću sa istom energijom na ličnom planu i sa pozitivnim ubjeđenjem predstavljati svoju zemlju na međunarodnom planu i graditi mostove kulture između Crne Gore i svih kontinenata.

• Јedan ste od rijetkih evropskih vajara, naročito iz ovog dijela svijeta, kojeg često pozivaju na Daleki istok, i koji je tamo već postavio zavidan broj skulptura. Posebno u Kini.

– Prvi dodir sa Kinom se desio 2012. godine. Civilizacija Kine traje u kontinuitetu više hiljada godina, za to vrijeme su nestale civilizacije Mesopotamije, antičkog Egipta, Grčke i Rima, dok je kineska opstala u svim segmentima i dalje je bitan faktor formiranja savremenog svjetskog poretka. U Kini sam boravio u svim važnim gradovima i obišao sam istorijska mjesta i stekao na desetine prijatelja iz sfere umjetnosti, politike i biznisa, šetao pored antičkih skulptura od terakote u Sijanu, divio se arhitekturi Zabranjenog grada i gledao u boje vode Jangcengjang rijeke. Pred Novu godinu sam u Šangaju gdje ću razgovarti u vezi projekta i izložbe vezanih za "Put svile", međunarodni projekat koji povezuje države kroz ekonomiju i kulturu. Posliјe Šangaja putujem na sjever Kine, u grad Harbin i prestonicu Peking, biću gost na univerzitetima umjetnosti i međunarodnim konferencijama kao ponosni predstavnik Crne Gore i mog naroda.

• Postoje li još uvijek nepoznanice kada izlažete-radite na Dalekom istoku? Čime Vas možda iznova oduševe narodi Dalekog istoka, naročito Kinezi, kao najbrojnija nacija svijeta?

– Ima jedna slična osobina koja povezuje moj srpski narod i kineski, to je humanost i odbrana svog ognjišta. U čitavoj istoriji srpski i kineski narod su pomagali drugim narodima i branili svoje teritorije od napada drugih, zato je i nastao kineski zid kao mehanizam odbrane sopstvene zemlje od zlih naroda. Srpski narod ima sličnu sudbinu i to pokazuje kroz humnost i duhovnost. Od Kine možemo mnogo naučiti od tehnološkog razvoja do sposobnosti da se diplomatski, u tišini, rјešavaju problemi. Razlike ćemo ostaviti da i budu razlike, jer ljepota naše civilizacije jeste u razlikama.

Partijski sistemi mijenjaju imena, ali ne i doktrine djelovanja

– Naš veliki genije u slikarstvu Petar Lubarda je naslikao sliku "Sumrak Lovćena", prikazavši metafizičku borbu tradicionalne Crne Gore sa zlim duhovima i đavolom koji proždire našu dušu i tradicionalnog crnogorskog čovjeka za koga je etika bila najveće dostignuće i svetinja. Naši temelji su upravo srušeni na svetoj planini Lovćen i pogažen je amanet velikog pjesnika i vladike Njegoša. Taj sumrak Crne Gore traje i danas, partijski sistemi koji mijenjaju imena, ali ne i doktrine djelovanja vladaju Crnom Gorom još iz vremena jednopartijskog sistema. Ministri i ministarstva su dužni da služe kao servis za bolji život građana, među njima i predstavnicima koji su vezani za sektor kulture, i da daju logističku i finansijsku pomoć umjetnicima. Oni, pak, rade sve suprotno od navedenog isključivo vođeni ličnim interesima i pružajući pomoć ljudima koji su vezani članskim kartama za vladajuće partije ignorišući profesionalce i nestranačke predstavnike Crne Gore. U takvom ambijentu mnogi mladi umjetnici koji počinju svoje karijere, gube želju i volju za daljim stvaralaštvom i na gubitku je kultura naše zemlje koja bilježi slabe rezultate iz godine u godinu - kaže Radojević.

• Na svim tim brojnim putovanjima, zaista po cijelom svijetu, što ste naučili? Do kakvih spoznaja ste došli? Što je to pored porodice zbog čega se uvijek iznova vraćate u Berane, na ove prostore?

– Svako moje putovanje je i novi korak prema budućnosti, čovjek u svojoj starosti živi od sjećanja na svoju mladost, slika naše budućnost će zavisiti od nas samih jer čovjek je dobrim dijelom kreator svoje sudbine. Misija umjetnika je da širi ljepotu i ljubav i da svojim radom probudi u čovjeku bar malo emocije, svjetlosti i optimizma. Za mene je 2023. bila uspješna godina, obišao sam preko četiri kontinenta gdje sam postavio skulpture i imao preko 60 međunarodnih letova. Navešću samo dio mojih umjetničkih putovanja u 2023. godini - boravio sam i stvarao pored antičkog grada civilizacije Maja u Hondurasu, šetao obalama Sredozemnog mora i Atlantskog okeana na Sardiniji i Portugalu, gledao polarnu svjetlost na sjeveru Finske, pio najbolje vino u Toskani, opet dotakao energiju piramida, obišao i vidio ljepotu Tadž Mahala u Indiji, sreo se sa prijateljima u starom gradu u Muskatu i Pekingu, obišao muzeje u Šangaju, Dubaiu, Sankt Peterburgu, Helsinkiju, Cirihu, Istanbulu, Moskvi, Amsterdamu, Madridu, Rimu, Talinu, Atini, Jerevanu, Budimpešti, Frankfurtu, Parizu, Nju Delhiju i mnogim drugim svjetskim gradovima. Uvijek se na kraju vraćam Beranama, gradu u kome su moji preci i moјi potomci, i svaki boravak u rodnom kraju traje vječnost i za mene je nepresušni izvor moje inspiracije.

• Što biste poželjeli našim čitaocima u Novoј 2024. godini? Što je ono što nam svima treba? Koje želje su Vama priroritet u 2024. godini?

– Želim građanima Crne Gore i vašim čitaocima zdravlja, sreće i ljubavi. Novogodišnje i božićne praznike da provedu u krugu svoje porodice i tačno u ponoć 31. decembra nazdravite za bolju budućnost i neki novi svijet za nas i naše buduće generacije.
Živana JANjUŠEVIĆ