Noć vještica, ili Halloween, sve je popularnija proslava kod nas. Iako vuče korijene iz keltskih običaja i američke pop kulture, danas se ovaj praznik sve više slavi i u Crnoj Gori, gdje su postale uobičajene maskirane žurke, rezbarenje bundeva i dekoracije koje dočaravaju jezivu atmosferu. Ova novopronađena fascinacija za Halloween kod nas govori o uticaju globalne kulture, kao i o ljudskoj želji za avanturom i istraživanjem misterija.
Početak priče o Halloweenu vodi nas u drevna keltska vjerovanja. Kelti su tokom Samhaina, festivala kojim su obilježavali kraj ljeta i prelazak u zimu, vjerovali da noć 31. oktobra predstavlja vrijeme kada su svjetovi živih i mrtvih najbliži. Tokom Samhaina, duhovi su mogli da prelaze u svijet živih, a ljudi su palili velike vatre i oblačili zastrašujuće maske kako bi se zaštitili od zlih duhova. Vremenom se ovaj praznik spojio sa hrišćanskim Danom svih svetih, a potom, u 19. vijeku, irski imigranti su Halloween prenijeli u Ameriku.
U Americi je Halloween ubrzo postao komercijalni praznik, bogat simbolima kao što su kostimi, ukrašene bundeve i običaj prikupljanja slatkiša. Postao je praznik za sve uzraste, koji obuhvata i strah i zabavu, a sa globalnim uticajem, proširio se i u mnoge druge zemlje, uključujući Crnu Goru.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Halloweena danas jeste izrezbarena bundeva, ili "jack-o‘-lantern." Tradicija pravljenja jack-o‘-lanterna takođe vuče korijene iz Irske, gdje su Kelti rezbarili zastrašujuća lica u povrće poput repe i krompira kako bi otjerali zle duhove. Ova praksa je povezana s irskom legendom o Škrtom Jacku, duši koja je zauvijek ostala između svijeta živih i mrtvih, primorana da luta sa lampionom urezanim u repu kao svetiljkom. Kada su irski doseljenici stigli u Ameriku, otkrili su da su bundeve pogodnije za rezbarenje zbog svoje veličine i dostupnosti, i tako je ova tradicija dobila svoj današnji izgled.
Halloween je inspirisao i mnoga filmska djela koja su uticala na modernu percepciju praznika. Jedan od najupečatljivijih filmova je "The Nightmare Before Christmas" Tima Burtona, animirani klasik koji donosi jedinstven spoj Halloweena i Božića kroz gotičku estetiku i mračnu bajku o Jacku Skellingtonu, kralju Halloweena. Još jedan neizostavni dio ovog praznika u filmskom svijetu jeste kultni horor film "Halloween" (1978) Johna Carpentera. S minimalnim budžetom i fokusom na atmosferu, Carpenter je stvorio jezivu priču o Michaelu Myersu, maskiranom ubici, koji je postao simbol straha vezanog za Halloween.
U Crnoj Gori Halloween sve više doživljavamo kao priliku za zabavu i kreativno izražavanje. Iako ovdje nemamo dugu istoriju vezanu za ovaj praznik, Halloween polako nalazi svoje mjesto u našoj kulturi. Noć vještica je idealna prilika da se mladi okupe, obuku u kostime i uživaju u tematskim žurkama, dok se mališani zabavljaju u izradi i rezbarenju bundeva, prateći globalni trend.
Dok jedni Halloween vide kao još jednu noć zabave, drugi ga doživljavaju kao trenutak za bijeg od svakodnevice, u istraživanju tamnih strana ljudske prirode. Upravo ta kombinacija zabave, straha i misterije čini Halloween univerzalno privlačnim. Kroz proslavu Noći vještica, pridružujemo se svijetu u slavljenju tradicija koje nas podsjećaju na prolaznost života, ali i na moć mašte.
