Izložbu je zvanično otvorio dr Srđa Zlopaša, psihoanalitičar i psihijatar, s pokušajem rekonstrukcije unutrašnjeg svijeta svestrane i zanimljive ličnosti, te razumijevanja Stjepana Zanovića kako u tadašnjem kontekstu tako i u naše doba. On se osvrnuo na nekoliko ključnih aspekata Zanovićeve ličnosti koje se daju rekonstruisati na osnovu dostupne arhivske građe i literature, poput višeslojnosti i složenosti identiteta, ponekad i međusobno kontradiktornih. Govorio je i o njegovom konstantnom životu "na više jezika", jer je pored maternjeg, bio odličan poznavalac i italijanskog i francuskog, na kojima je čak i pisao. Konačno, istakao je njegovu zavodiničku sposobnost, koja se ne odnosi samo na emotivne relacije, već i na govorničke sposobnosti, pregovaranja, razne oblike ponašanja u složenim situacijama, diplomatiju, malverzacije…
U ime suorganizatora Narodne biblioteke Budve Đorđe Gregović je govorio o značaju projekta, naglašavaјući fascinantnu ličnost Stjepana Zanovića.
Izložba јe segment višegodišnjeg i višemedijalnog projekta koјi čine i obiman prateći katalog i naučna monografija. Koordinator projekta јe mr Dušan Medin iz Društva za kulturni razvoj "Bauo", koјi јe naglasio da su u okviru proјekta sprovedena opsežna istraživanja domaće i strane literature, arhivskih i bibliotečkih fondova u Crnoj Gori i inostranstvu (Amsterdam, Venecija), kao i dostupnih digitalnih/internet kolekcija pisane građe.
Medin јe predstavio i biografiju autorke Stanke Janković Pivljanin, mastera filologije i doktorantkinje nauke o književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, rođene Kotoranke i istraživačice širokog interesovanja o temama iz književne i kulturne istoriografije istočne obale Jadrana, naročito srednjovjekovne i novovjekovne Boke Kotorske. Upravo je književno stvaralaštvo Stjepana Zanovića predmet njene doktorske disertacije.
Društvo za kulturni razvoj "Bauo" je, kao producent projekta, odlučilo da pruži doprinos baštinjenju i memorijalizaciji sjećanja na ličnost paštrovskog, budvanskog, ali i mnogo šireg prostora, neizostavnog člana "sazviјežđa evropskih pustolova" XVIII stoljeća.
Autorka mr Stanka Janković Pivljanin govorila je o toku istraživanja u arhivama u zemlji i inostranstvu, toku projekta i konceptu izložbe. Obimna građa koju je autorka prikupila istražujući u Stjepanovoj rodnoj Budvi, u Kotoru i Amsterdamu otkrila je obilje novih informacija o ovom čuvenom budvanskom avanturisti i književniku iz druge polovine XVIII stoljeća, ali i o njegovoj porodici, potvrdila ili dopunila stara saznanja, ali i pružila nove, zanimljive uvide i u njihove privatne živote i u vrijeme i okolnosti u kojima su živjeli i stvarali.Obrada arhivske građe i prepiske podrazumijevala je ne samo raščitavanje i prevod preko 1.000 dokumenata već i istraživanje okolnosti i ličnosti koje se u njima pominju, traženje smisla i veza među pojedinim pismima, razumijevanja konteksta i međusobnih odnosa ličnosti o kojima je riječ i ona će svakako trajati još neko vrijeme.
