Prvi okrugli sto - Božović, Vujošević, Kasalica, Radonjić i Kraljević / -foto: živana janjušević
17/12/2022 u 17:20 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Provincijalizam stvara umjetnike u egzilu

Na prvom okruglom stolu Međunarodne konferencije "Uloga umjetnosti u međunarodnim odnosima" ukazano je na megalomaniju koja vlada u našem javnom diskursu kada se priča o umjetnosti, kulturi, uopšte značaju zemlje koja spada u kategoriju malih brojeva

Međunarodna konferencija "Uloga umjetnosti u međunarodnim odnosima", koja se održavala dva dana, 15. i 16. decembra, počela je rad sa dva okrugla stola - diskusije održanim u Dvorcu Petrovića, a u organizaciji Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta "Mediteran". Ova dva programa FVU organizovao je u saradnji sa Centrom savremene umjetnosti Crne Gore. Konferencija je bila hibridnog karaktera, pa se veći dio programa održavao onlajn.

Tema prve sesije kojom je moderirala Nataša Kraljević (FVU) bila je "Oblikovanje kulturne diplomatije kroz kulturnu politiku i pojedinačne inicijative", a učestvovali su Jelena Božović, poslovna direktorka CSUCG, Natalija Vujošević, kustoskinja CSUCG, Mirko Radonjić, pozorišni reditelj i Dušan Kasalica, filmski reditelj.

Kako je istakla Kraljević, jedan od razloga za organizovanje ovog okruglog stola jeste činjenica da se kod nas još uvijek slabo uviđa moć kulturne diplomatije, a koja doprinosi pozitivnoj vidljivosti neke zemlje. Kulturna diplomatija se uveliko izučava van naših granica, a u Crnoj Gori svedena je više na pojedinačne inicijative, a manje je pitanje međuinstitucionalne saradnje. Kako je primijetila, očigledan je nedostatak veza javne sa kulturnom diplomatijom.

Učesnici su se dotakli i pitanja kulturnih i obrazovnih politika koje su kod nas slabo razvijene i načina na koji se sprovode, a bilo je govora i o načinima finansiranja, kao i prostoru koji je dat umjetnicima za djelovanje u javnom prostoru, kao i vrednovanju savremenog umjetničkog izraza.

Lekić: Kultura bi trebalo da prednjači kad je u pitanju preispitivanje društva

U CSUCG održan je i drugi okrugli sto na temu "Kulturna diplomatija kroz istorijske procese u Crnoj Gori: period SFRJ (Pokret nesvrstanih) i period nakon 1989. godine" u kojoj su učestvovali Anita Ćulafić, kustoskinja CSUCG, grafički dizajner Nikola Latković, profesor ovog FVU i Miodrag Lekić, poslanik u Skupštini Crne Gore i bivši diplomata. Razgovor je moderirala Natalija Vujošević.

Ovom prilikom Lekić je naveo da je cijelom društvu, a s obzirom na aktuelni trenutak, potrebno jedno preispitivanje, a kultura bi trebalo da prednjači po tom pitanju. Navodeći da Pokret nesvrstanih nije stvar prošlosti, Lekić kaže da i mi ovdje moramo revalorizovati naš odnos spram njega.

– Jugoslovenska komponenta u crnogorskoj kulturi nije bila traumatična materija, nego ima pravo i svoje mjesto da se reprodukuje, posebno u kontekstu našeg društva koje je multietničko - rekao je Lekić, između ostalog, dodajući da se, po njemu, pod pojmom crnogorska kultura podrazumijevaju svi partikularni elementi.

Božović je najviše pažnje poklonila pitanjima finansiranja javnih ustanova kulture, u odnosu na privatni sektor. Ocijenila je da "siguran" budžet može biti jednako izazovan kada je u pitanju funkcionisanje ustanove i održavanje programa. Ona je tokom razgovora navela i da CSUCG u narednom periodu planira da više programa posveti mladima.

image

Učesnici drugog okruglog stola - Latković, Lekić, Ćulafić i Vujošević

-FOTO: CSUCG

Natalija Vujošević je istakla da u Crnoj Gori nakon 2006. godine, dolazi do, kako je rekla, ekstremnog urušavanja pozicije umjetnosti i kulture u društvu. Jedan od osnovih problema, po njoj, jeste i nedostatak institucionalnih okvira, nemogućnost da umjetnici rade u svojoj zemlji, pa zato i jesu u poziciji da sami djeluju i kreiraju veze van zemlje.

Danas je kultura u poniženom položaju, a u čemu, pored politike koja se vodi posljednjih 30 godina, dijelom učestvuju i kulturni radnici, kaže Vujošević.

– Moramo da znamo da su savremeni film, pozorište i savremena umjetnost - jezik. I vi morate da znate da govorite taj jezik. I ako to znate vi ćete mnogo lakše uspostaviti komunikaciju van granica ove zemlje sa ljudima koji taj jezik govore. A ovdje, dolazite u situaciju da taj rad koji je negdje vani prepoznat, koji komunicira s ozbiljnim akterima, vi ne možete to ovdje da prevedete jer je za 30 godina stvoren jedan provincijalni, autistični jezik koji ne služi razvoju društva već interesima pojedinaca. Na kraju, sve ono što se desilo u politici u Crnoj Gori desilo se na mnogo radikalniji način u kulturi – rekla je, između ostalog, Vujošević.

Ona je dodala i da svi oni koji ne žele da participiraju na taj način u tom mehanizmu, postaju "umjetnici u egzilu".

Umjetnost idealna platforma za povezivanje

Konferenciju je zvanično otvorila Suzan Šejfer, zamjenica šefa Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje Ambasade SAD. Ona je tokom onlajn obraćanja rekla da je kulturna diplomatija jedno od važnih pitanja kome posvećuju veliku pažnju, jer svi znaju koliko umjetnost može pomoći u povezivanju različitih ljudi i zemalja. Takođe, koliko je umjetnost svojim potencijalima i vještinama doprinijela i društvenim promjenama, a prvenstveno koliko je to svojevrsna idealna platforma za građenje veza među različitim ljudima i prepoznavanje i dijeljenje istih vrijednosti. Osvrnula se i na niz kulturnih i umjetničkih projekata u Crnoj Gori koje je Ambasada SAD podržala ili participirala u njima na različite načine, te istakla ulogu Američkih uglova u Podgorici, Cetinju i Pljevljima. Nakon toga je onlajn održan okrugli sto "Uloga umjetničkog izraza i rezultati umjetničke promocije kulture države".

I Kasalica i Radonjić složili su se da je karakterisanje umjetnika kao diplomata svoje zemlje vrlo upitno, jer, film ili predstava koju urade, nije nužno kulturni reper društva - zajednice iz koje dolaze. Pritom i Kasalica i Radonjić, svaki na svoj način, iz svog iskustva, ukazali su na megalomaniju koja vlada u našem javnom diskursu kada se priča o umjetnosti, kulturi, uopšte značaju zemlje koja spada u kategoriju malih brojeva. A, s njima su se složile i sagovornice.

Ž.J.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Коментари (0)

Још нема објављених коментара

Оставите свој коментар

  1. Региструјте се или пријавите на свој налог
08. januar 2025 13:51