Ilić, Zečević, Čečović i Femić / -FOTO: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ
07/06/2023 u 10:05 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Pušta da tekst sam sebi krči put

Mihailo Zečević ističe i da književnost ne može i ne treba da se prilagođava ni savremenim tehničko-tehnološkim izazovima, jer je kroz sva vremena uvijek bila privilegija posvećnih

Stvaralaštvo, umjetničko i naučno, dr Mihaila Zečevića, predstavljeno je publici u multimedijalnoj sali KIC-a "Budo Tomović" u Podgorici. O Zečevićevim knjigama su govorili i razgovarali s njim prof. dr Radoje Femić i prof. Radoman Čečović, dok je njegove stihove govorio glumac Pavle Ilić. Publika je dobila priliku da se informiše o njegovim knjigama poezije "Jer su mjesec zvijezde jele", kratkim pričama - basnama "Magareće basne za 21. vijek", i stručnim studijama - "Prilozi za teoriju groteske" I i II, a bilo je govora i o njegovim romanima.

Kako je naveo Čečović, Zečević je od onih autora koji puštaju da njihov tekst sam sebi krči put do čitalaca, autora koji su se opredijelili za književnost, bez medijske pažnje i kalkulacija.

– Tekstovi tih autora traže čitaoca, malo po mjeri estetike, a malo po mjeri etike. Mihailo Zečević pripada njima - rekao je Čečović. Ističe i da su njegove studije o groteski u djelima Miodraga Bulatovića, Borislava Pekića i Milorada Pavića "čitalački doživljaj, doživljaj koji plijeni odgovornošću pred izrečenim".

Književno djelo mora biti promišljeno

Razgovarajući s Čečovićem, Zečević je istakao da se tokom pisanja poezije rukovodi time da pjesme moraju biti formirane na jedinstven način, a da to isto važi i za prozu. Tačnije, da pisac mora imati izgrađenu sopstvenu poetiku, odnosno sistem poetskih vrijednosti koje počivaju na promišljanju svega onog što namjerava da unese u književno djelo.
– Poezija, i uopšte književno djelo, nije samo struktura, nije samo zvučanje i značenje, nego jeste i mora da bude promišljena ukoliko se želi postići kvalitet djela - kaže Zečević.

Književnik navodi i da mu se groteska nametnula kao stalno prisutan izraz ovih prostora, ne samo savremene književnosti, već i tradicije, kao alat koji omogućava da se čovjek bori sa životom.

On ističe i da književnost ne može i ne treba da se prilagođava ni savremenim tehničko-tehnološkim izazovima, jer je kroz sva vremena bila privilegija posvećnih.

Dr Femić izlaganje je fokusirao na prvi tom "Priloga za teoriju groteske" u kojoj se Zečević bavi grotesknim u Bulatovićevim romanima "Ljudi sa četiri prsta", "Peti prst" ("Slovenački peti prst") i "Gullo Gullo". "Ovo je knjiga koja revitalizuje sva znanja o grotesci kao fenomenu i situira ih u konkretan kontekst srpske i jugoslovenske književnosti onog vremena, koji daje fizionimiju tom teorijskom gledištu", kaže Femić. Dodaje da Zečević grotesku ne sagledava samo u okvirima književnosti, već i drugih umjetnosti, kao i društvenog - političkog fenomena.

– Zečević visoko vrednuje Bulatovićevu spremnost da se u ime estetike suprotstavi konceptu potčinjenosti literature zahtjevima nove društveno-političke stvarnosti. U tom smislu, evidentira prekretnički karakter Bulatovićevog javljanja u književnosti, referišući na zbirku pripovjedaka "Đavoli dolaze" - rekao je Femić.

"Zečević sučeljava načela duhovnog i tjelesnog, uspješno demonstrirajući njihovu grotesknu uzajamnost u Bulatovićevom romanu", ističe Femić.

Femić zaključuje i da je ova studija važan književno-teorijski iskorak i dragocjen prilog izučavanju poetike Bulatovića.

Ž.J.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
23. april 2025 17:30