Tokarčuk i Uljarević / -FTO: SLAVEN VILUS

Tokarčuk: Književnost dokumentuje naše nemire

Međunarodna nagrada "Književni plamen" za 2023. godinu uručena je večeras u Budvi poljskoj književnici, nobelovki Olgi Tokarčuk, u okviru festivala "Ćirilicom"

Nagradu "Književni plamen" Olgi Tokarčuk je uručio Predrag Uljarević, jedan od članova međunarodnog žirija kojim predsjedava nobelovac Mario Vargas Ljosa. Pored njih članovi žirija za dodjelu "Književnog plamena" su prof. dr Sonja Šundić Tomović, akademik Siniša Jelušić i prof. dr Aleksandar Jerkov, koji je pročitao obrazloženje za dodjelu nagrade.

Predrag Uljarević, saosnivač nagrade i direktor IK "Nova knjiga" uručujući Tokarčuk "Književni plamen" istakao je da su prilikom osnivanja nagrade s Ljosom postavili najviše ciljeve, želeći najbolje za našu kulturnu sredinu, nastojeći da naša sredina bude dio evropske kulture i međunarodnog književnog i kuturnog dijaloga.

- Knjige Olge Tokarčuk su velike priče našeg vremena. U njih staju veliko i duboko iskustvo istorije i filozofije, trajanja i savremenosti, sumnje i strasnog istraživanja. Poslije tih knjiga ni naše iskustvo nije ostajalo isto - rekao je Predrag Uljarević.

Podsjećajući na riječi Tokarčuk, da je u čitavom fenomenu zvanom književnost upravo čitanje njegova suština, Uljarević je dodao:

- Autorka "Bjeguna", "Pamtivijeka" i "Knjiga Jakovljevih" tako je ispisala najljepšu moguću pohvalu čitanju. Čitanje oživljava knjige, a čitalac postaje saučesnik pisca. Prisustvujući večeras ovoj svečanosti na kojoj Olga Tokarčuk prima nagradu "Književni plamen", svi se mi osjećamo pomalo kao saučesnici i sagovornici njenih knjiga – rekao je Uljarević, dodajući da se raduje njenom prisustvu, jer su njene knjige već godinama prisutne kod nas.

Snagom riječi protestuje protiv deformiteta

"Književni plamen" Olgi Tokarčuk, kako se ističe u obrazloženju žirija koje je pročitao Jerkov, dodjeljuje jer je dala višestruki stvaralački doprinos idejama slobode i ravnopravnosti.

- Djelo i kritička riječ ove književnice pogađali su u samo središte problema savremenog svijeta, što je jedan od dodatnih razloga da njen opus bude u fokusu "Književnog plamena" čija je koncepcija da se nagrađuju velika književna ostvarenja koja imaju snažan pečat volje da se savremeno društvo učini boljim – navodi žiri.

Djelo Tokarčuk je rado čitano i veoma uvažavano, a razlozi su višestruki, navodi žiri, dodajući da ih je opredijelilo za odluku više poetičkih odlika, a jedna od njih je raznolikost pisanja u kojem se nadmeću sloboda imaginacije i odgovornost mišljenja, dubina poznavanja kulturne istorije i stvaranje novih svjetova.

- Sposobnost da se grade nadahnute vizije cijelih svijetova, oblikuju čitavi katalozi neobičnih sudbina i da se svijetu u kojem živimo postavljaju promišljena pitanja, sa vrlo izazovnim i neugodnim posljedicama, ističe ovu savremenu spisateljicu koja je i poslije najviših priznanja nastavila da stvara remek-djela. "Snagom svoje riječi i stava, ova autorka je svoje književne svjetove odjenula posebnom vrstom protestnosti protiv deformacija: njena proza vuče ralo književnosti po muci rđave savjesti", zaključuje žiri.

Obraćajući se prisutnima Tokarčuk je navela da se nalazi u gradu u kome su Kadmo i Harmonija stvorili sretnu nastambu, kako navodi mit. No, suština svijeta je neprekidno rušenje harmonije i kriza koja čini da vrijeme teče, a naše priče potiču upravo iz tog nemira i straha koji budi to rušenje harmonije i reda, i to je suština ljudskog iskustva, kaže Tokarčuk.

– Oduševljavamo se harmonijom i poretkom, ali činimo sve da to porušimo. Književnost dokumentuje naše strahove i nemir. Pisanje nije radosno ushićenje, već neprekidno dokumentovanje pada. Ali, u profesiji pisca postoji trenutak radosti, čak sreće. To se dešava onda kada pronalazimo u književnosti razlog da stvaramo zajednicu. Zajednica ljudi koji čitaju iste knjige mnogo je jača nego što mislite, jer na taj način učestvujemo u istoj produbljenoj stvarnosti.

Ne postoje nacionalne književnosti, to bi bilo suviše površna distinkcija, razlikovanje koje nije dostojno pojave koje je tako duboka i uzbudljiva. Književnost nastaje na mnogim jezicima, poput jednog superorganizma koji živi u sredinama u kojima upravljaju mnogi bogovi - rekla je Tokarčuk, posebno zahvaljujući ne samo na nagradi, već i prevodiocima njenih djela.

Putem video-poruke prisutnima se obratio i španski književnik Havijer Serkas, prošlogodišnji dobitnik ove nagrade.

Na kraju programa je kritičar Petar Arbutina razgovarao s Tokarčuk o njenoj knjizi "Gospodin razgovetni".

Ispred Opština Budva prisutnima se obratio Predrag Zenović. Program je vodila glumica Ivana Mrvaljević, a muzikom uljepšao gitarista Marko Prentić.

Danas prijepodne u crkvi Santa Maria in Punta održan je i simpozijum o djelu Olge Tokarčuk.

Ž.J.