Šetalištem kralja Nikole dva sata je odzvanjao jedinstvenivokal dive čiji je nastup, uz još oko osamdeset umjetnika na sceni, očarao publiku.
Jedna od najvećih manifestacija umjetnosti i kulture u Crnoj Gori ove godine broji više od 60 programa koji će se odvijati na deset lokacija,a trajaće do kraja avgusta. Organizator je JU Kulturni centar Bar, pod pokroviteljstvom Opštine Bar, Ministarstva kulture i medija, Turističke organizacije Bar i Filmskog centra Crne Gore.
Direktorica JU Kulturni centar Bar Aleksandra Nikezić Grabež kazala je da je „Barski ljetopis“uvijek bio spreman za izazove nove vrste umjetnosti – magnetne privlačnosti,drugačije od uobičajenih standarda, te da je bio i ostao neodvojivi dio „žive“umjetnosti koja se odupire prolaznosti u njoj kao u životu u kojem se sve obnavlja, usavršavainastavlja svoja traganja ka novim vidicima. Obraćajući se poklonicima kulture, naročito poštovaocima „Barskog ljetopisa“, kao simbola duge tradicije kojim se, s razlogom, ponose ne samo Barani, Nikezić Grabež je naglasila da je „Ljetopis“najmanje što zaslužuje grad u kojem su se vjekovima preplitale kulture i civilizacije, koji je iznjedrio poštovanja vrijedne stvaraoce i djela koja su izdržala sve probe vremena.
- Ponavljanje prošlosti i naslućivanje budućnosti čudesno je umjetničko putovanje kroz prostor i vrijeme koje baštini naš Ljetopis, istakla je Grabež poželjevši svima kulturom, stvaralaštvom i zadovoljstvom ispunjeno ljeto.
Festival u slavu umjetnostikoji nas 37 godina okuplja, povezuje i inspiriše, otvorenim je proglasio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević. Raičević je istakao da su skoro četiri decenije trajanja festivala,simbol naše tradicije, kulturnog bogatstva, raznovrsnog umjetničkog izraza i kreativnosti i svjedoče o entuzijazmu, posvećenosti i predanom radu svih onih kulturnih poslenika koji su dali doprinos da Bar s pravom ponese epitet mjesta kulture.
- Upravo ta njegova dugovječnost, kao znamen jedinstva i borbe protiv mraka, te stalno unapređenje njegovog kvaliteta, dokaz su da Bar, uprkos svim izazovima, posebno u trenucima kada je sklono reviziji sve ono što su vrijednosti jedne zajednice sa svim njenim različitostima, ljubomorno čuva te vrijednosti, promovišući bogatstvo naše kulturne baštine, tradicijuali i stvarajući savremene kulturne interpretacije neophodne za izgradnju modernog i kosmopolitskog društva. To bogatstvo čini sve ono što se prenosi sa generacije nageneraciju, pa danas imamo mnogo toga čime možemo da seponosimo a to ovaj festival i njeguje, zaključio je Raičević izražavajući uvjerenje da će se tim pravcem nastaviti i u budućnosti i da će „Bar i ovog puta zasijati u punom sjaju, zahvaljujući talentima, i kreativnosti umjetnika o čijim djelima ćemo svjedočiti sve do 30.avgusta”.
Raičević je uputio riječi zahvalnosti vrijednomtimu menadžmenta i zaposlenih u JU Kulturni centar čiji su predani rad i trud neprocjenjivi u realizaciji festivala.
- Neka nas ’Ljetopis’ podsjeti koliko je važno da njegujemo kulturu kao svojevrsnu identitetsku kartu društva i neka nas učini ponosnim građanima Bara, poručio je Raičević proglasivši 37. „Barski ljetopis“otvorenim.
Koncert je,uz pratnju orkestra, pod vođstvom maestra Darka Butorca, počeo arijom iz čuvene opere „Karmen“, a uslijedile su one iz „Samson i Dalila“ i „Gianni Schicchi“. S obzirom na to da je Rađenović imala namjeru da se približi što široj slušalačkoj publici, repertoar je bio šarenolik – sopranske arije, filmska muzika, mjuzikli...Izvedena su djela Hansa Zimmera, Ennia Moriconea, Lucia Dalla...
Publika u Crnoj Gori je sinoć prvi put bila u prilici da uživo čuje i duet iz mjuzikla „Fantom iz opere“(otpjevan je sa Vasom Stajkićem, prvakom Srpskog narodnog pozorišta). Gost večeri je bio Nikola Radunović, pjevač cetinjskog sastava „Perper“sa čuvenom i od publike sjajno primljenom „Goro moja“, a na Tamarine crnogorske korijene publiku je podsjetilo i djelo Momčila Zekovića Zeka –„Spring“.
Tamaru Rađenović, jednu od posljednjih učenica slavne Montserrat Caballe, na sceni je pratio simfonijski orkestar „Belgrade classic“, akademski hor „Beli anđeo“, baletski izvođači, tango plesači, performeri. Poseban ugođaj predstavljali su i vizuali koji su djelo Dejana Senića i scenski efekti u vidu vatre, dima...
Publika je s pažnjom pratila tok koncerta, nagrađivala aplauzom svaku izvedbu i izmamila čak četiri bisa.
- Ovo je moj prvi koncert u Crnoj Gori uposljednjih pet godina, Bar me je dočekao na veličanstven način, ovo ću dugo pamtiti“, kazala je Tamara nakon silaska sa scene. „Dali smo sve od sebe da koncert bude poseban, drugačiji, srećni smo, vjerujemo da je i publika zadovoljna. Veliki broj ljudi stoji iza ovog projekta, aja sam bila uključena u sve segmente njegove realizacije. Večeras sam bila ono što jesam – umjetnica koja uživa pokazujući svoje emocije, svoj glas. Klasična muzika ima svoju publiku, ipak, ovakav koncert, sa svim tim efektima, bio je jedan od načina da privučemo omladinu koja možda nikada prije nije slušala koncert klasične muzike. S obzirom na to da je ljetnji koncert, na otvorenom, moja je zamisaobila da napravimo iskorak, a on se ogleda upravo u tim scenskim efektima koji izazivaju posebnu pozornost, kazalaje diva očaravajućeg glasa i izgleda.
Dirigent Darko Butorac će, istakao je, iz Bara ponijeti lijepe uspomene u SAD, gdje živi i radi.„Publika je“, kaže,„divna, kao i ambijent, a muzičari se hrane upravotom energijom“.
- Užitak je muzicirati u Baru, uslovi su odlični, čast je raditi sa umjetnicima kakva je Tamara. Ovo je velika, specijalna prilika za mene. Muzičari se, uglavnom,teško probijaju, moramo da radimo, da vjerujemo u sebe, da širimo kontakte, a kvalitet se, na kraju, prepozna. Ja u to vjerujem i tako gradim svoje buduće puteve. Dirigent mora da vjeruje muzičarima, moje je da dam malo dodatne energije, da se ’pokrene mašina’ da to postane specijalno, pojasnio je maestro Butorac.
Orkestar, hor, solisti, dodatni instrumenti nisu neophodni zbog gromoglasnosti koliko zbog boje zvuka i specifičnog, mediteranskog ambijenta, na tome nam je i bio fokus, zaključio je Butorac izrazivši zahvalnost muzičarima na odgovornom odnosu prema zadatku koji je pred njih postavljen.
