U pozdravnom govoru predsjednik UKCG Novica Đurić je podsjetio na značaj ove međunarodne nagrade kao i simboliku mjesta na kome se već godinama unazad priređuje svečanost - Muzej Marka Miljanova, na Medunu.
Đurić je najavio da će književno udruženje sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori uskoro ustanoviti još jedno istaknuto priznanje za esejistiku i književnu kritiku koje će nositi ime Trifun Đukić i dodjeljivaće se bijenalno.
- Ponovo zajedno - Trifun Đukić i Marko Miljanov, svako iz svog ugla i na svoj način. Vjerujem da je to doprinos afirmaciji ne samo onome što se radi na ovim prostorima, jer je nagrada "Marko Miljanov" međunarodnog karaktera - rekao je Đurić.
Žiri međunarodne književne nagrade "Marko Miljanov" Udruženja književnika Crne Gore, za 2022. godinu, jednoglasno je dodijelio prestižo priznanje pjesnicima Blagoju Bakoviću za knjigu "Nije to moja voda" (Srpska književna zadruga, Beograd, 2022) i Selimiru Raduloviću za djelo "U carstvu vetrova aramejskih" (Laguna, Beograd, 2022).
Odluku su donijeli Budimir Dubak, predsjednik žirija, Milica Kralj i Vladimir Popović, članovi. Žiri je zasjedao 25. aprila i 1. maja kada je donijeta konačna odluka.
- Između 20 knjiga koje su se našle u izboru, jednoglasno je odlučio da ovo najprestižnije književno priznanje UKCG za 2022. godinu, ravnopravno dodijelimo Bakoviću i Raduloviću. Nagrade će laureatima tradicionalno biti uručene na Medunu, navodi se u saopštenju žirija.Bakovićevo djelo "Nije to moja voda" već je ponijelo nagradu "Miroslav Antić". Izdavač SKZ iz Beograda ocjenjuje da je Baković "pouzdani liričar, a u isto vrijeme pjesnik-tribun – savjest svoga "roda i jezika", ugroženih vrijednosti tradicije, pa i samog identiteta.
- Pjevajući, on izražava lični i opšti bol, lični i opšti ponos onim što ne može nestati, a to su vjera i poezija. Retorski i estradno uzneseno, u strofama kao medaljonima, Blagoje svjedoči sebe i svoje vrijeme - navodi SKZ.
Radulovićevo djelo "U carstvu vetrova aramejskih" već je ovjenčano nagradom "Dušan Vasiljev". U ovoj, 11. zbirci pjesama, Selimir Radulović ostaje dosljedan molitvenom duhu svoje lirike. Odgovor na pitanje smisla poezije danas, autor traži u snaženju duše i oslanjanju na vizantijsko i hrišćansko nasljeđe, čiji su motivi preovlađujući u njegovim stihovima.
S.Ć.
