Razlike između sajberhondrije i hipohondrije
Hipohondrija je anksiozni poremećaj čije su osnovne odlike strah i vjerovanje osobe da je oboljela od ozbiljnog tjelesnog oboljenja. Sličnost je u tome što u oba slučaja postoji prekomjerna zabrinutost za tjelesno zdravlje.
Međutim, sajberhondriju karakteriše ekscesivna upotreba interneta sa upornim i često nekontrolisanim pretragama informacija u vezi zdravlja čiji sadržaji potom izazivaju stres, uznemirenje i anksioznost.
Očigledno, sajberhondrija je vezana za nove tehnologije, pa se često označava kao bolest modernog doba, piše Stetoskop.info.
Uzroci sajberhondrije
Uzroci sajberhondrije nisu do kraja jasni, ali opšta sklonost ka brizi, hronični stres, iskustva sa bolestima (bilo lična ili člana porodice), već prisutna anksiozna ili depresivna stanja, jesu najčešći faktori koji povećavaju sklonost za razvoj sajberhondrije.
Sa druge strane, laka dostupnost medicinskih informacija na internetu, ušteda vremena i novca zbog neodlaska kod ljekara, privatnost i potreba za instant odgovorima podstiču pretraživanje interneta.
Kako prekomjerno pretraživanje simptoma na internetu utiče na mentalno zdravlje?
Veliki broj osoba koristi zdravstvene informacije sa interneta na adekvatan način. One nekada mogu pomoći da se identifikuje problem, pomoću njih se možemo informisati o načinu tretmana ili kome je potrebno obratiti se za pomoć.
Najčešće dobra informisanost dovodi do realnog sagledavanja problema i olakšanja, odnosno redukcije anksioznosti u vezi sa zdravstvenim smetnjama.
Kod drugih, medicinske informacije dobijene putem interneta mogu izazvati potpuno suprotan efekat. One ih mogu zbuniti, uplašiti i uznemiriti jer saznanja o bolestima i simptomima mogu biti pogrešno protumačena.
Na taj način može nastati uvjerenje da osoba ima ozbiljan zdravstveni problem, što pojačava anksioznost u vezi sa zdravljem. Pretrage se nastavljaju, a anksioznost eskalira dovodeći do narušavanja mentalnog zdravlja, opšte funkcionalnosti i kvaliteta života.
Uticaj sajberhondrije na postavljanje prave dijagnoze
Iako su, bar u početku, pretrage interneta motivisane bezazlenim telesnim simptomima, senzacijama ili promenama na tijelu, kao što su blaga glavobolja, osjećaj težine u želudcu, zujanje u ušima ili promjena na koži, ishodi pretraga su obično drastični.
Kod ovih osoba se stvara uverenje da boluju od ozbiljne i teške bolesti sa lošom prognozom, što bitno odstupa od objektivnog stanja.
Sadržaji na internetu često mogu biti nepouzdani, nestručni, pa i netačni, ili su pisani u senzacionalističkom stilu radi privlačenja pažnje. Forumi i socijalne mreže gde laici iznose navodna zastrašujuća iskustva dodatno pogoršavaju situaciju.
Na taj način se dešava da informisanje oko bezazlenih tegoba kod nekih osoba eksalira u neosnovan, ali vrlo intenzivan strah, najčešće u vezi neke opasne bolesti. Primjer može biti simptom u vidu blage glavobolje gdje se nakon upornih pretraga i narastanja anksioznosti zaključuje da bi taj simptom mogao biti znak maligne bolesti, upozorava Stetoskop.info.
Postavljanje dijagnoze od strane laika na osnovu pogrešno protumačenih ili netačnih informacija sa interneta ili, još gore, pokušaji samolečenja – predstavljaju ozbiljan problem. Ljekarima je otežan rad jer pacijenti dolaze sa predubjeđenjem da imaju neku bolest i traže potvrdu i tretman umjesto pregleda i utvrđivanja faktičkog stanja.
Pokušaji razuveravanja mogu biti zahtjevni i troše vrijeme ljekara koje bi moglo biti posvećeno drugim pacijentima. Nisu rijetke ni promjene ljekara zbog nepovjerenja i sumnji u vezi njihove kompetentnosti kao i neosnovano izlaganje brojnim dijagnostičkim procedurama. Sve ovo govori o opterećenju zdravstvenog sistema uopšte.
Povezanost sajberhondrije i zavisnosti od tehnologija
Razvijena sajberhondrija se manifestuje smjenom opsesivnih pretraga interneta u potrazi za objašnjenjem simptoma i strahom od bolesti koji generišu sadržaji pretraga. Vrijeme provedeno u pretragama interneta se može mjeriti satima, što za posledicu ima zapostavljanje drugih aktivnosti.
Navedena ispoljavanja imaju elemente zavisničkog ponašanja, prije svega u vidu prisile da se pretrage interneta započnu i otežane kontrole vremena provedenog u pretraživanju i čitanju sadržaja. Ekscesivna upotreba interneta na račun drugih aktivnosti govori u prilog veze između sajberhondrije i zavisnosti ili problematične upotrebe interneta.
Ko je podložan sajberhondriji?
To su, prije svega, osobe koje već imaju neki vid anksioznosti, posebno ako je tema te anksioznosti prekomjerna briga oko zdravlja, bolesti, tjelesnih simptoma i senzacija.
Na prvom mjestu tu je zdravstvena anksioznost ali i brojna druga anksiozna stanja koja su u vezi sa hipohondričnim ponašanjima. Navedena stanja zbog svoje prirode predisponiraju ove osobe za razvoj sajberhondrije.
Nemogućnost tolerancije neizvesnosti, čak i kod bezazlenih tjelesnih tegoba, stvara potrebu za provjeravanjem zdravstvenog stanja. Informacije dobijene putem interneta odnosno saznanja o bolestima i simptomima mogu biti pogrešno protumačena stvarajući uvjerenje da osoba ima ozbiljan zdravstveni problem, podsjeća Stetoskop.info.
Kako da se pacijent kontroliše?
Potrebno je ukazati na neproduktivnost takvog ponašanja. Pokušaji da se anksioznost ublaži čitanjem medicinskih informacija o simptomima upravo dovodi do suprotnog efekta, odnosno intenziviranja anksioznosti. Treba im skrenuti pažnju da informacije na internetu mogu biti netačne i da se često tendenciozno plasiraju sadržaji koji plaše zbog privlačenja pažnje.
Kontrola potrebe da se započnu pretrage radi objašnjenja simptoma može biti olakšana savladavanjem i primjenom vježbi relaksacije, kao što su vježbe dubokog disanja i progresivna mišićna relaksacija.
Potrebno je preispitati pogrešna uvjerenja ovih osoba o zdravlju i bolesti koja se obično zasnivaju na katastrofiranju. Modifikacija netačnih i usvajanje novih i ispravnih uverenja kroz proces kognitivne restrukturacije olakšava kontrolu obrazaca ponašanja tipičnih za sajberhondriju.