Zimsko sivilo, kraći dani, još kišni, uskraćuju nas aktivnosti i hobija koji nas uveseljavaju, a poput sezonskog gripa donose nam sezonsku depresiju protiv koje se treba izboriti do prvih dana proljeća. Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić objašnjava da otprilike tri odsto stanovništva ima tkz. sezonski afektivni poremećaj, oblik depresije povezan sa promjenom godišnjeg doba. Kako ističe, pojavljuje se i nastaje uvijek u istom periodu i to od novembra do početka proljeća ili ljeta. Statistka govori da više od 40 procenata odrasle populacije ispoljava jedan ili više simptoma depresivnog tipa. Najčešće vidljiv simptom je pad životne energije koji u mnogome umanji kvalitet rada ili osjećaj sreće dok radi stvari koje osobu inače čine srećnom i zadivoljnom.
- Razlog ovakvom stanju je najčešće nedostatak i manjak dnevne svjetlosti koji dovodi do hormonskog disbalansa. Manjak sunčeve svjetlosti dovodi do povećanog lučenja hormona melatonina i smanjenog lučenja serotonina i dopamina. Melatonin izaziva letargičnost, usporenost i pad energije dok su serotonin i dopamin pokretački hormoni koji poboljšavaju raspoloženje i aktiviraju organizam - kaže naša sagovornica.
Sezonska depresija može da bude upozorenje da možda postoje neki drugi problemi u ličnosti poput depresije ili anksioznosti.
Prema njenim riječima, u spoljne faktore nastanka poremećaja ubrajaju se smanjena fizička aktivnost, poremećen san i nepravilna ishrana kao i stres za koji osoba nije uspjela da nađe adekvatan tretman u prethodnom periodu.
- Oni nevidljivi simptomi su umor, osjećaj slabosti tijela i težine u nogama ili rukama. Bezrazložna tuga, lagana razdražljivost, preosjetljivost na ne toliko važne događaje, bijes, povećana potreba za snom ili nesanica, povećanje ili smanjenje apetita - kaže psihološkinja.
Iako istraživanja pokazuju da sezonske promjene na psihološkom planu najviše pogađaju tinejdžere i mlade, naša sagovornica profesionalno ne vjerujem da su to baš tačni podaci.
- Mogu to da protumačim kao svjesnost mladih da treba da pričaju o svojim osjećjima za razliku od odraslih koji ne obraćaju pažnju na mnoge simptome te stoga se i ne javljaju ljekaru za pomoć pa tako ostanu i neregistrovani za analizu i statistiku - pojašnjava Stupar Đurišić.
Veoma često ljudi potpuno nesvjesno ne dozvoljavaju sebi da budu loše, nego crpe snagu iz svoga tijela. Dešava se da nemaju snagu koju bi crpeli jer u ostalim mjesecima ne akumuliraju snagu. Stupar Đurišić upozorava da vecina ljudi koja živi i radi u savremenim uslovima života ne vodi brigu o mentalnom zdravlju u toku tih ostalih mjeseci te tako i ne akumulira energiju koju bi mogao korostiti kao rezervu odnosno "zimske" potrebe.
- Važno je naglasiti da ukoliko osoba osjeti ozbiljne problemi usled nedostatka energije treba da se javi za pomoć odmah i nije važno ako se desilo prvi put u životu odnosno "nisam se nikada prije osjecao ovako". U drugim slučajevima ukoliko je nekoliko godina za redom i traje duže od dvije nedelje u kontinuitetu posjeta psihotrerapeutu je dobra akcija. KBT i REBT psihoterapijski pravci su pokazali do sada najbolju učinkovitost jer razvijaju i njeguju pozitivan način razmišljanja. Naravno, medicina tačnije psihijatrija nudi medikamentnu terapiju antidepresivima ili anksioliticima koji su veoma učinkoviti u liječenju ovog poremećaja - objašnjava psihološkinja.
Za terapiju bez medikamenata potrebno je, kako kaže, da niste u onih tri odsto stanovništva te da ste samo raspoloženjem vezani za vremenske prilike koje uspavljuju prirodu pa uspavljuju i nas, jer smo i mi dio prirode.
- Važno je znati da stanje depresije nikada nije uslovljeno dnevnim dešavanjima, a raspoloženje može biti - naglašava naša sagovornica.
Ne treba mnogo čekati sa traženjem pomoći jer nije dobro biti u ovakvi stanjima ili raspoloženjima.
- Ono što možemo samostalno učiniti je veoma jednostavno. Pazite šta jedete i šta jede vas. Vodite računa na hrana koju unostite u sebe bude kvalitetna u umjerenim količinama. Isto važi i za socijalne i radne odnose. Okružite se kvalitetnim i vrednim ljudima koji će i ciljeva postavljati umjereno i u skladu sa realnim mogućnostima. Pokušajte bar rekreativno da trenirate nešto. Mnogo mentalne snage može se dobiti i samo redovnom jutranjom fiskulturom. Pravite plan rada, ne ambicioznu listu ciljeva koje morate ispuniti. Sve će te stići jer. Sve ima svoje vrijeme. Ima svoje vrijeme ako treba da se desi zato …lagano - poručuje Radmila Stupar Đurišić.
