Detektiv Poaro / screenshot Youtube

Romani Agate Kristi izmijenjeni u skladu sa novim pravilima korektnosti

Time su djela čuvene autorke slijedila put njenog poznatog romana „Deset malih crnaca“, kome je još u prvom izdanju za američko tržište promenjen naziv u „Ne osta nijedan“

Nekoliko romana Agate Kristi izmijenjeno je da bi se uklonio jezik koji bi mogao da se smatra uvredljivim, pa su promijenjene rasne reference ili drugi mogući uvredljivi izrazi. Time su djela čuvene autorke slijedila put njenog poznatog romana „Deset malih crnaca“, kome je još u prvom izdanju za američko tržište promenjen naziv u „Ne osta nijedan“.

Čuveni krimi romani jedne od najpoznatijih autorki ovog žanra, kao što su oni o Herkulu Poarou ili gospođici Marpl, napisani između 1920. i 1976. godine, izmijenjeni su da „ne bi bili uvredljivi za savremenu publiku“. Izdavač „Harper Kolins“ neke odlomke je „uredio“, a neke uklonio iz novih digitalnih izdanja, kako bi se uklonile „rasističke reference i uvredljiv jezik“.

Izmijenjen je cio serijal o gospođici Marpl, kao i odabrane priče o Herkulu Poarou, koji su izdati od 2020. godine ili tek treba da budu objavljeni.

Tako su djela Agate Kristi doživjela sudbinu knjiga Roalda Dala, autora romana „Čarli i fabrika čokolade“, kao i knjiga Ijana Fleminga o tajnom agentu Džejmsu Bondu, navode britanski mediji.

Izmjene je unijela grupa čitalaca-kritičara i one se tiču rasne pripadnosti, opisa ženskog tijela, pojedinih pridjeva koji se danas na Zapadu mogu smatrati uvredljivim.

Tako je u revidiranoj verziji zbirke „Posljednji slučajevi gospođice Marpl i dvije druge priče“, riječ „domaći“ zamijenjena je izrazom „lokalni“. Odlomak koji opisuje slugu kao „crnog“ koji se „ceri“ je revidiran i lik „samo klima glavom“, bez referenci na njegovu rasu. U istoj knjizi potpuno je izbačen opis žene koji glasi „imala je torzo od crnog mermera u kom bi i vajar uživao“.

A u romanu „Smrt na Nilu“ iz 1937. godine uklonjeno je svako pominjanje „nubijskih ljudi“.

Izbačeni su i termini „orijentalni“, „ciganski“, dok je iz debitantskog romana Agate Kristi „Tajanstveni događaj u Stajlsu“ izbačena rečenica u kojoj Poaro za jedan lik u knjizi kaže da je „Jevrejin, naravno“.

Ovakve promjene u knjigama podijelile su ljubitelje književnosti, pošto neki od njih tvrde da je prepravljanje klasične literature oblik cenzure.

U slučaju Roalda Dala i njegovih knjiga za djecu „Čarli i fabrika čokolade“ i „Džejms i džinovska breskva“, izdavač „Pafin“ je odlučio da objavi dvije verzije, jednu izmijenjenu i jednu bez izmena, kako bi čitaoci mogli sami da biraju.

Ovo je prvi put da se na takav način ij knjige Agate Kristi, iako je njena čuvena knjiga „Deset malih crnaca“ doživjela sličnu sudbinu još četrdesetih godina 20. vijeka.

Naime, knjiga je izvorno objavljena pod tim nazivom 1939. u Velikoj Britaniji. Ipak, njen naziv promijenjen je za američko izdanje u „I ne osta nijedan“, a kasnije je objavljivano pod imenom „Deset malih Indijanaca“.

U bivšoj Jugoslaviji i državama nastalim poslije nje, ova knjiga je, još od 1964. godine, uvijek štampana pod nazivom „Deset malih crnaca“. Jedini izuzetak je slovenačko izdanje iz 2004. godine u kom se koristi naziv „I ne osta nijedan“.