Pred sam početak paše veoma je važno tempirati razvoj društva, za južnu i centralnu regiju to je otprilike kraj aprila odnosno početak maja, a za sjevernu regiju druga polovina maja. Na nekih 40 dana prije početka paše treba izjednačiti društava. Osnovna mjera izjednačavanja društava ogleda se u broju ramova legla, ali je važno imati ujednačenost meda i polena, savjetuje Vladimir Radulović sekretar Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore.
– Prenosimo ramove sa leglom i pčelama iz jakih društava i pozicioniramo ih u centralnom dijelu košnice slabijih društava. Prilikom ovih radnji važno je obratiti pažnju na kvalitet legla, uvjeriti se da je leglo kompaktno, bez znakova bilo kakvih promjena. Polovinom marta još ne bi trebalo dodavati satne osnove zbog toga što je u ovom periodu potrebno svu snagu društva usmjeriti ka stvaranju legla. Ako krenemo sa osnovama, društvo će početi da gradi saće i jedan dio snage i energije društva će se usmjeriti ka tom poslu, a osnovni cilj u ovom periodu je razvoj legla. Bilo bi poželjno da ramovi do legla budu zdravi kako bi matici oslobodili prostor da nastavi sa širenjem legla. Obično ćemo do legla zateći ramove sa polenom i u tom slučaju bi bilo korisno osloboditi tu poziciju i na njihovo mjesto sa obje strane dodati zdrave ramove za leglo, a ram sa polenom staviti do njega. Društva koja nemaju dovoljno hrane treba prihraniti šećernim rastvorom 1:1 ili pogačom. Najbolja stimulativna mjera je grebanje zatvorenog meda viljuškom ali to je proces koji oduzima prilično vremena i nije praktičan za veće pčelinjake – objašnjava Radulović.
On ističe da kod košnica LR tipa, kada društvo dostigne leglo na osam ramova vrši se rotacija nastavaka za 180 stepeni odnosno ako je društvo zimovalo na jednom nastavku dodaje se drugi nastavak sa satnim osnovama.
– Ovo je veoma osjetljiv period i prekretnica u kom pravcu će društvo da ide, da li će se usmjeriti ka rojevom nagonu ili će se orjentisati ka sakupljanju meda. Rojevi nagon nastaje mnogo ranije nego što pčele krenu sa izvlačenjem matičnjaka. Obično kada krenu matičnjaci tada je kasno da se interveniše. Tada posežemo za rušenjem matičnjaka što je veoma zahtjevan posao, mora se ponavljati više puta i na kraju je pitanje koliko uspijemo u tome. Generalno društva sa rojevim nagonom su neaktivna, usmjerena su gotovo isključivo ka odgoju matičnjaka i stvaraju nam brige i probleme, a od meda nema ništa – ističe Radulović.
On kaže da se u praksi stvari značajno komplikuju i nije baš lako uskladiti sve naše želje sa instiktivnim ponašanjem pčela, te da je važno znati i razumjeti potrebe pčela i u skladu sa tim pokušati ići korak ispred njih kako bi mi upravljali njima a ne one sa nama.
D.Lj.

---

Optimizacija količine legla
Više je faktora koji opredjeljuju društvo za „pravac kretanja” međutim poznato je da optimizacija količine legla igra važnu ulogu, možda i presudnu.
– Ako dozvolimo društvu (matici) da leže po volji bez ikakvih ograničenja jedino što može uticati da ne uđe u rojevi nagon jeste obilna paša. Obzirom da nemamo takvih paša velika je vjerovatnoća da će ući u rojevi nagon. Zbog toga je neophodno matičnom rešetkom ograničiti prostor na jedno LR tijelo i po mogućnosti ne dozvoliti da društvo ima preko osam ramova legla. To se rješava tako što na dan rotiranja, kada društvo dostigne osam ramova legla u prvi nastavak stavljamo tri ili četiri rama sa otvorenim leglom i maticom, zatim do legla ide četiri ili pet satnih osnova i na krajevima nastavka ide po jedan ram sa medom i polenom. Preko ide matična rešetka i u drugi nastavak ostatak ramova sa leglom, medom i eventualno satne osnove ako postoje stari ramovi za zamjenu. Na ovaj način dobija se prilično rasterećenje plodišnog dijela košnice, vrijeme i prostor za maticu što će uticati na njenu orijentaciju u pravcu razvoja a ne rojevog nagona – kaže Radulović Rojevi nagon
– Jedan od važnijih faktora koji uslovljava rojevi nagon je količina zatvorenog legla. Onog momenta kada broj ramova sa zatvorenim leglom pređe broj ramova sa otvorenim leglom društvo se sprema za rojevi nagon, a tada je svaka intervencija zakasnila – zaključuje Radulović.