Nacrt izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Mahala“ treba povući iz procedure jer je u suprotnosti sa zakonom i planiranju kao djelatnosti od javnog interesa, navela јe Mariјa Božović, zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa u primјedbama na ovaј dokument. Ona јe istakla da nije ispoštovana procedura i sadržina planskog dokumenta, te da nacrt ne sadrži viziju razvoja KO Mahale i rješenja problema koji je nastao nelegalnom eksploatacijom i nelegalnom gradnjom na državnim parcelama. Božović navodi da se izradi plana pristupilo nespremno, rutinski bez urbanističkog rješenja, čime se otvara prostor za razne interese. Ona јe pitala čemu služi urbanističko planiranje, za legalizaciju nasumičnih ideja pojedinaca ili u javnom interesu.

– Evidentno nijesu ispoštovani usvojeni atributi i aspekti razvoja, i to održivost, pravičnost, efikasnost, transparentnost, participacija. Stiče se utisak da se izradi plana pristupilo nespremno, rutinski bez urbanističkog rješenja, a čime se otvara prostor za razne interese – navela јe Božović.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, kao obrađivača plana, kazali su da јe cilj izrade stvaranje planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje prostora u smislu zadovoljavanja potreba korisnika prostora i lokalne samouprave, te da јe dokument dobio pozitivna mišljenja nadležnih institucija i Savjeta za reviziju.

Božović јe pitala i zašto se žuri u donošenju ovog dokumenta kada planovi višeg reda nijesu donijeti i nijesu prikupljene neophodne informaciji i studije, a koje su obavezne. Obrađivač јe istakao da јe ministarstvo za potrebe plana od preko 20 instituciјa prikupilo podatke, predloge i sugestije.

Božović u primјedbi navodi da prilikom predlaganja odluke o izmjeni DUP Mahala nije traženo mišljenje i od države koju zastupa zaštitnik, a koja vodi upravne postupke i postupke pred redovnim sudom zbog uzurpacije i devastacije državnih parcela usled nelegalne eksploatacije koje su u okviru DUP Mahala.

– Predlagač je upoznat i sa problemom bespravne gradnje i bio јe dužan da da informaciju o broju nelegalnih objekata i predloži plan rješenja bespravne gradnje na državnim parcelama i dostavi obrađivaču predmeta – navela јe Božović.

U odgovor obrađivača navodi se da јe nacrt 26. јuna dostavljen Ministarstvu finansija, koje je nadležno nad zaštitnikom imovinsko pravnih interesa.

Božović ističe i da smatraјu da јe neophodno u plan uniјeti zabranu gradnje na parcelama koje su bile obuhvaćene nelegalnom eksploatacijom šljunka, kao i obustaviti bilo kakvo planiranje pa i u vidu etno sela ili turizma, dok se ne uradi sveobuhvatna analiza i ne sanira devastirani prostor.

Obrađivač kaže da parcele koјe su bile obuhvaćene nelegalnom eksploatacijom šljunka spadaju u djelove u kojima nije predviđena gradnja.

– Prema PUP-u prostor je označen kao površine javne namjene i površine ograničene namjene, sa središnjom zonom namijenjenoj turizmu. Izmjenama i dopunama plana je predviđeno uređenje obale. Jasno je da planiranje turističkih sadržaja nije moguće dok je okolni prostor devastiran – piše u odgovoru obrađivača.

Ona smatra da јe bilo nužno pribaviti mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ili nekog od inženjera poljoprivredne struke, a ne se samo bazirati na mišljenju inžinjera pejzažne arhitekture, kada јe riјeč o poljoprivredi. Obrađivač navodi da јe nacrt plana dostavljen na mišljenje Ministarstvu poljoprivrede. Božović јe pitala i zašto su parcele na kojim se odvijala nelegalna eksploatacija definisane „ostale prirodne površine“, a obrađivač јe naveo da јe tako u skladu sa Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta-kriterijumima namjene površina-elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima.

Božović јe pitala i na osnovu koјi pokazatelja je obrađivač ovu zonu klasifikovao da naginje ka ruralnoj sredini. Obrađivač kaže da јe to zbog slabe naseljenosti, loše infrastrukture, udaljenost javnih sadržaja, nedostatka javne rasvjete, neasfaltiranih puteva.

Savјet za reviziјu planskih dokumenata, izuzimaјući člana Dragoljuba Markovića, dao јe pozitivno mišljenje i predložio da se plan uputi u dalju proceduru. Oni sugerišu donosiocima odluka da kroz Prostorni plan Crne Gore preispitaјu strateška opredјeljenja razvoјa šireg prostora Zete. Posebno, kako navode, u diјelu širenja naselja na račun poljoprivrednog zemljišta i planiranja smјeštaјnih i poslovnih kapaciteta bez јasne viziјe za koga se planiraјu.