Spomenik palih boraca u Golubovcima, povodom 4.jula koji je u nekadašnjoj Jugoslaviji proslavljan kao Dan borca, posjetili su i položili cvijeće predsjednik Skupštine opštine Zeta Nebojša Domazetović, predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević i predsjednik OBNOR-a 1941-1945 Zete Slobodan Vukotić. Svečanosti su prisustvovali poslanici SNP-a u Skupštini Crne Gore Bogdan Božović i Sladjana Kaludjerovic, delegacije OBNOR-a 1941-1945Podgorica i Zete, porodice palih boraca i gradjani koji baštine vrijednosti antifašizma.
Slobodan Vukotić je kazao da je stanovništvo Zete i Podgorice uvijek gajilo, sa ponosom, antifašističke tradicije.
– Pred spomenikom slobode, ovdje u Golubovcima, obelježavamo 4. jul Dan borca i klanjamo sjenima poginulih borca ovog kraja koji su dali svoje živote za slobodu. Neka je slava herojima i vitezovima ovog kraja, a posebno mladim generacijama, ostaje trajna obaveza da uče na njihovim primjerima i čuvaju njihova djela od zaborava - kazao je Vukotić.
Radojica Radojević je kazao de možemo biti ponosni zbog toga što je Zeta uvijek bila na strani slobode i slobodarastva.
–U borbama za slobodu, na ratištima širom Jugoslavije, ali i na stratištima oko Podgorice poginulo je preko 220 boraca, slobodara i rodoljuba zetske ravnice. Najbolji sinovi i kceri Zete, hrabri i odvažni mladići i djevojke iz ovog junačkog slobodarskog kraja, ostavili su kosti i širom nekadašnje domovine, kuda ih je vodila antifašistička borba. Nije mali broj ni onih koji su za vrijeme rata, stradali i na ovim prostorima, koji su završili na Vrelima ribničkim, Kućama Rakića i drugim strelištima, koji su dali svoje živote za slobodu i ljudsko dostojanstvo i koji su bez imalo straha krenuli u smrt. Na tim mjestima 1942. strijeljano je preko 150 ljudi iz podgoričkog sreza, a medju njima bilo je mnogo rodoljuba iz Zete. Njihova jedina krivica bila je što su ponosno stajali u stroju istomišljenika koji su odbili da služe okupatoru, nego su, takoreći goloruki, udarali na neprijateljske bajonete i njihove doušnike, ginući za najuzvišeniju stvar ljudskog roda – slobodu. Antifašistički duh građana Zete, žrtve koje su dali u toku Narodnooslobodilačke borbe, ostavili su u nasljeđe budućim generacijama obavezu da istraju na putu daljeg razvoja i napredka građanske i multietničke i slobodarske Crne Gore - kazao je Radojević.
Govoreći o istorijatu 4. jula on je kazao da je na ovaj dan 1941.godine u Beogradu održana je sjednica Politbiroa Centralnog komiteta Komunisticke partije Jugoslavije na kojoj je donijeta odluka o podizanju oruzang ustanka.
– Nakon ove istorijske odluke uslijedili su ustanci u svim krajevima Jugoslavije: u Srbiji – 7. jula, u Crnoj Gori – 13. jula, u Sloveniji – 22. jula, u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj 27. jula i Makedoniji – 2. oktobra 1941. godine. Narodi Jugoslavije su se masovno odazvali tom pozivu i krenuli u borbu protiv okupatora, u borbu za slobodu, koja je došla četri godine kasnije. Dan borca svojim istorijskim značenjem predstavlja jedan od stubova ideje antifašizma svih naroda nekadašnje Jugoslavije, a time i Crne Gore - kaže Radojević.
Radojević se prisjetio i dugogdišnjeg počasnog predsjednika SOBNOR-a Crne Gore narodnog heroja, generala u penziji Velimira Veca Radičevića i kazao da nadležni organi opštine treba da donesu odluku da jedna ulica ili trg nosi ime ovog velikog slobodara.
