Kako su naveli u saopštenju, cilj događaja bio je da se kroz dijalog svih relevantnih aktera ponude konkretna rješenja za urbanistički razvoj grada, koji se suočava sa ozbiljnim izazovima.

Njihovi različiti pristupi i stručna razmatranja, kakko kažu, donijeli su nove uvide i prijedloge za unapređenje urbanog planiranja, sa posebnim naglaskom na društvene i ekološke aspekte razvoja.

Moratorijum na gradnju i povratak na socijalistički model planiranja

Jedan od ključnih prijedloga koji su se čuli na tribini bio je moratorijum na gradnju, kao privremena mjera za usmjerenje urbanističkog razvoja na održiviji i društveno odgovorniji put. U tom kontekstu, profesorka dr Ema Jašarović Alihodžić podsjetila je da je u periodu socijalizma urbanizam bio zasnovan na zajedničkom interesu građana, što danas nedostaje.

- Gradovi se grade na način koji ih odvaja od ljudi, stanovnici ih ne doživljavaju kao svoje. Grad je, u ovom trenutku, više zbir zgrada nego zajednički prostor. Društveni kontekst je ključan za razumevanje problema. Danas imamo građane iscrpljene siromaštvom, koji nemaju osnovne resurse, a kamoli mogućnost da se angažuju u uređenju svojih zajednica. Ljudi jedva uspevaju da reše osnovne egzistencijalne probleme, pa interesovanje za grad postaje sekundarno.U takvim uslovima, lako je prodati loš stan, kvart ili grad. Ljudi pristaju na niske standarde jer nemaju alternativu ili čak ni svijest o tome da je to loše -  istakla je prof. Jašarović Alihodžić.

U tom duhu, jedan od prijedloga bio je vraćanje prostornog plana na model iz perioda socijalizma, kada su gradovi bili razvijani sa jasnom idejom zajedništva, s ciljem da se zadovolje potrebe svih građana, a ne samo investitora. Ovaj prijedlog uključuje povratak planskog sistema koji bi ponovo omogućio veći uticaj građana na proces planiranja.

Ukidanje opšte moći investitora i obavezivanje na ulaganje u infrastrukturu

Drugi ključni prijedlog bio je ukidanje opšte moći investitora, koji su u prethodnim godinama imali prekomerni uticaj na urbanističke planove. Kako je naglasio arhitekta Novica Mitrović, od 1991. godine, kada je prvi put uvedeno da investitori finansiraju izradu planskih dokumenata, urbanističko planiranje u Crnoj Gori je postalo podložnije interesima privatnog kapitala nego potrebama građana.
- Investitori danas planiraju za sebe, a ne za zajednicu. Gradimo zgrade, a ne zajedničke prostore. Blok 5 je plan rađen 75 godine, ono što je ključna razlika između današnjeg i tadašnjeg planiranja  jeste da su tada građani planirali za sebe. To je bio odgovor građana na ono šta je njima potrebno. I u tom bloku je zamišljeno i planirano sve ono što je građanima potrebno. Ali u tom trenutnu imamo Podgoricu koja nije razvijena. Ne možemo posmatrati kroz istu prizmu planove koji se rade danas u doba kapitalizma kada je sve država praktično sve rasprodala imovine što je imala. I sva ta imovina je sada vlasništvo privatnika i sada ovo što se gradi ne gradimo mi, građani, već investitori za prodaju- izjavio je Mitrović, dodajući da Podgorica trenutno broji čak 160 različitih planova, bez centralizovanog praćenja i koordinacije.

Takođe, govornici su se složili da investitori moraju biti obavezani da ulaze u infrastrukturu i izgradnju sadržaja neophodnih za naselja, poput škola, vrtića i parkova, kako bi se unaprijedio kvalitet života u novim naseljima.

Kreiranje održivih urbanih rješenja – inspiracija iz evropskih gradova

Pored problematike u urbanističkom planiranju, diskutovalo se i o održivim urbanim rješenjima, koja mogu transformisati grad. Blažo Crvenica iz Biciklo.me ukazao je na primjer brojnih evropskih gradova  gdje su pješaci, javni prevoz i zeleni prostori postali prioritet, dok je saobraćaj ograničen ili potpuno eliminisan iz određenih zona.
- Koncept 15-minutnog grada, gdje su sve osnovne usluge dostupne unutar 15 minuta pešačenja, sve više dobija na značaju. Barselona, sa svojim „superblokovima“, predstavlja jedan od najuspešnijih primera ovakvog pristupa, ovaj koncept zaživio je u mnogim gradovima. Ovi kvartovi kombinuju urbanizam i arhitekturu tako da pružaju mirne zone sa minimalnim ili bez saobraćaja, prostore za druženje i društvenu interakciju, te bezbjedno okruženje za djecu - rekao je Crvenica.

Politika kao ključni faktor

Marko Mišić, novinar, smatra da je ključni problem u politici, jer je to odakle proizlazi većina loših odluka koje utiču na grad.
- Mi živimo ono što smo posijali prije 20, 30 godina. Problemi urbanističkog planiranja proizlaze iz vrha, jer "riba uvijek smrdi od glave". Ja sam živio na Zabjelu, sad sam u Zagoriču, svaki dan vidim odraz tog investitorskog  urbanizma, zapravo to nije ni urbanizam, to je maksimalno iskorišćavanje parcele da se od ograde do ograde gradi.  Mi to živimo. Moja djevojčica ide u OŠ "Branko Božović", preko puta se gradi zgrada, u blizini je vrtić, svuda su auta, to sada nije bezbjedno. Došli smo u situaciju da bukvalno bilo ko može da kupi plac u sred Zagoriča, Zabjela, Starog Aerodroma, i da potpuno legalno krene da pravi maksimalne neke parametre u naselju gdje su 99% kuće, što jasno je, ne treba imati posebno znanje, to tu ne pripada. Političari, često vođeni partikularnim interesima, omogućili su investitorski urbanizam koji devastira prostor i otežava život građanima - istakao je Mišić.

Mišić je predložio i konkretne korake za unapređenje saobraćaja, uključujući izgradnju velikih garaža na obodu grada, jačanje gradskog prevoza, postepeno zatvaranje centra grada za saobraćaj, povećanje cijena taksi usluga i izgradnju biciklističkih staza.

Nezadovoljstvo radom radne grupe za izradu Strateškog plana

Blažo Crvenica, član radne grupe za izradu Strateškog plana grada Podgorice, izrazio je razočarenje u vezi sa trenutnim radom na ovom planu.
- Ta radna grupa formirana je krajem jula, ali od tada smo se samo jednom okupili, a ideja je bila da se do kraja avgusta pošalju svi mogući komentari. Od tada ništa se ne dešava. Svjesni smo političke nestabilnosti i nesigurnosti u vezi s novom upravom, ali to je nedopustivo. Tako važan plan, koji bi trebao biti temelj za sve ostale planove, ne može se razvijati na ovaj način - izjavio je Crvenica.

On je dodao da je trenutna verzija plana vrlo nejasna i da ima samo 20-40% popunjenosti.
- Ovaj plan bi trebao da se temelji na inkluzivnom pristupu, u saradnji sa svim društvenim segmentima. Nadam se da će naredna godina donijeti priliku za sveobuhvatno i inkluzivno planiranje.Upravo ovaj projekat ima za cilj da čuje sve te glasove i uključi ih u procese odlučivanja.

Potreba za inkluzivnim planiranjem

- Tribina je jasno pokazala da je urbanističko planiranje u Podgorici potrebno reformisati i prilagoditi potrebama građana. Prijedlozi kao što su moratorijum na gradnju, vraćanje odgovornosti u ruke države i zajednice, kao i obavezivanje investitora na ulaganje u infrastrukturu, samo su neki od ključnih koraka prema održivom urbanističkom razvoju. Građani, struka i političari moraju zajednički raditi na planiranju grada, kako bi se osigurao kvalitetan život za sve- zaključuje se u saopštenju organizatora.