Zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević zatražio je od Ministarstva prostornog planiranja da se odustane od predstavljenog koncepta izmjena i dopuna PUP-a i vrati proces unazad na ranije definisan programski zadatak kako bi se sve, kako je naveo, tačkaste izmjene, ostavile za temeljniji i u metodološkom smislu bolji proces izrade PUP-a Podgorice.
– Već od početka izrade izmjena i dopuna, bilo je jasno da obrađivač PUP-a značajno odstupa od definisanog Programskog zadatka i više radi na izradi de facto novog PUP-a, nego li na izmjenama postojećeg, zbog čega je Glavni grad u dva navrata dao negativno mišljenje na predlog PUP-a. U oba mišljenja, kao i na brojnim sastancima koje smo održali sa predstavnicima ministarstva, insistirali smo na vraćanju procesa na početne osnove, koje smo zajedno definisali, šta se nažalost nije desilo – naveo je Rakčević.
On je podsjetio na odluku o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana iz 12. novembra ove godine, kojom je drastično izmijenila probitni programski zadatak.
– Aktuelna Vlada Crne Gore je odluku mijenjala 6. septembra tako što je definisala trajanje zabrana građenja do trenutka usvajanja PUP Podgorice, a ne do usvajanja nove planske dokumentacije u čijem
zahvatu je propisana zabrana građenja, odnosno njihovih izmjena i dopuna. Upozoravamo da, u praksi, to znači da će sve zabrane građenja uvođene na različitim osjetljivim lokacijama u gradu prestati da važe trenutkom usvajanja PUP, a da će svi potencijalni investitori bez problema moći da započnu građenje objekata, što će nedvosmisleno dovesti do dalje devastacije prostora brda Gorica, Zagoriča, centra grada, Bloka šest i brojnih drugih lokacija na koje se zabrane građenja odnose – naveo je Luka Rakčević.
On traži da se vrati ranija formulacija kako bi zabrane građenja nastavile da važe do trenutka donošenja nove planske dokumentacije. Rakčević predlaže da se od brojnih "tačkastih" izmjena koje su prikazane isključivo u grafičkom dijelu, a koje se ne nalaze u tekstualnom dijelu, niti u Separatu UTU i smjernica za lokacije, odustane i ostavi za proces donošenja novog PUP-a.
– Još je problematinije i to što su brojne tačkaste prenamjene (dominantno privatnih) parcela vršene u periodu od dostavljanja posjednje verzije predloga PUP Podgorica do danas, odnosno u periodu u toku kojeg nije organizovana bilo kakva javna rasprava, niti
omogućeno učešće javnosti, pa se postavlja logično pitanje - ko je, zbog čega i sa kojom nadležnošću tražio prenamjene privatnih parcela prikazanih u grafičkom dijelu – rekao je Rakčević.
Rakčević kao problematičnim ocjenjuje i način uvođenja projekta Velje brdo u programski zadatak PUP, bez prethodne analize potrebe i mogućnosti realizacije takvog projekta, konsultovanja Glavnog grada (koji bi morao preuzeti obavezu komunalnog opremanja).
On potendira kako će se riješiti otpadne vode toga naselja zbog ispuštanja otpadnih voda u rijeku Zetu koja je proglašena prirodnim dobrom.
– Ukoliko pak Ministarstvo istraje na usvajanju ovakvih PUP Podgorice, bez prethodne izmjene odluke o izradi planskog dokumenta (u dijelu produžavanja važenja zabrani građenja) i bez uklanjanja jasnih nedostataka, to bi - uvjereni smo - otvorilo vrata bespovratnoj devastaciji prostora u gradu, koji je već opterećen realizacijom
naslijeđenih i važećih planskih dokumenata nižeg reda, izrađivanih po starom zakonu i dominantno podređenih privatnom, a ne javnom interesu - naveo je zamjenik gradonačelnice Podgorice.
Rakčević kaže da brojne izmjene namjene površine koje su grafičkom dijelu PUP, nisu opisane u tekstualnom dijelu, niti prikazane i obrazložene u separatu. Tu navodi Zagorič, Rogami, Ulicu Baku...
Protiv je prenamjene prostora na Marezi iz sporta i rekreacije u centralne djelatnosti zbog stanogradnje jer je dvije trećine parcela u parku prirode Rijeka Zeta. Traži prenamjenu centralnih djelatnosti na protezu Njegoševog parka u javne namjene prenamjenu Centralnih djelatnosti na prostoru Njegoševog parka u površine javne namjene kao stvaranje osnova za eksproprijaciju parcela, zatim prenamjenu zemljišta ispod Gorice iz mješovite namjene u sport i rekreaciju. Traži zadržavanje centralnih djelatnosti u Beogradskoj ulici uz propisivanje obaveze izgradnje isključivo objekata javnog karaktera. Kod hotela "Podgorica" traži prenamjenu više katastarskih parcela u površine javne namjene zarad gradnje parka. Za kasarnu "Morača" traži da bude precizirano da se mogu graditi isključivo objekti kulture, školstva, administrativnog karaktera i ostalih javnih sadržaja, čime se otvara mogućnost započinjanja eksproprijacije nekoliko parcela. Za zemljište Plantaža u Donjim Kokotima traži izradu detaljne urbanističke razrade. On problematizuje saobraćajne veze Veljeg brda sa gradom i prenamjenu čak 232.696 kvadrata zemljišta na kojem je moguće graditi vjerske objekte (od čega 103.274 kvadrata na zemljištu u svojini Glavnog grada ili Vlade Crne Gore).
Ministarstvo prostornog planiranja i juče je, nakon polučasovne rasprave i negodovanja građana, da nema uslova prekinula centralnu javnu raspravu o izmjenama i dopunama PUP-a. Obrađivač plana Ana Tošić Jokić saopštila je da se izmjene plana rade za cjelokupni prostor uključujući Zetu i Tuzi, te da prostor obuhvata plana je 1.508 kilometara.
– Cilj izrade izmjena plana je preispitivanje postojećih planskih rješenja – navela je Tošić Jokić.
Predstavnik Centra za zaštitu ptica Jovana Janjušević tražila je da se rasprava prekine jer se, kako je rekla, nisu stekli formalno- pravni uslovi da se ona održi.
– Dat nam je rok od 18 dana sa sažvaćemo milione kvadrata izuzetno vrijednog prostora na kojem mi živimo. Smatram da nije zakonito da ministarstvo otvara javnu raspravu i da donosi ovakve akte a da prije svega nije donijet Prostorni plan Crne Gore. Imajte u vidu da je Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, da mi vršimo izmjene postojećeg plana da bismo uvažili želje ne pojedinaca i privatne interes nekog malog poljoprivrednika iz Mataguža, već vršimo tajkunizaciju prostora – kazala je Janjušević.
Ako zastupate građane treba da ih i čujete, zaštitite sebe danas i kažite ljudima da nema uslova da se održi rasprava, poručio je Srđan Perić, odbronik Pokreta Preokret.
– Ovo je par ekselans politička priča. Nije struka crtala planove nego je politika odlučila da se ide ovim pravcem. Došli ste u situaciju da branite političke odluke. Projekat Velje brdo je predstavljen deset dana pred lokalne izbore u Podgorici. Ministar i premijer su pričali različite stvari, u dokumentu imate sasvim treće tvrdnje i nemate uslova da održite javnu raspravu – poručio je Perić.
Arhitekta Aleksandar Ašanin pozvao je obrađivača da ne proglašavaju investiciono- razvojnim projektom "ideju dvojice ljudi koja nije dobila nijednu formalnu potvrdu".
– Mislim da je red da kažemo da bi tužilaštvo trebalo da se pozabavi nekim ljudima iz prostornog planiranja jer nemaju granica u drskosti – rekao je Ašanin.
Dragan Šošić iz Pokreta Preokret poručio je ovrađivaču da ne diskriminiše ljudska prava.
