Od kraja 2018. godine pa do danas Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj donio je 375 rješenja o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata i 2.203 rješenja o prekidu postupka, saopštio je Miljan Barović, sekretar za planiranje prostora. Ovaj podatak Barović je iznio na centralnoj javnoj raspravi o nacrtu programu uređenja prostora Glavnog grada za 2022. godinu sa programom urbane sanacije, odgovarajući na pitanje "Dana" koliko je do sada u Podgorici legalizovano bespravnih objekata, te koliko je novca naplaćeno od bespravnih graditelja.

– U ovoj godini je donijeto 190 rješenja o legalizaciji. Mi možemo reći da smo do nekog nivoa zadovoljni kako teče proces legalizacije. To se može vidjeti po sredstvima koja smo uspjeli da naplatimo po tom osnovu u ovoj godini koji je blizu milion eura. Svi ti podaci pokazuju da postoji određena zainteresovanost građana da uđu u ovaj postupak, s tim što sa druge strane postoji i grupa građana koja još nije dostavila potrebnu dokumentaciju kako bi se nastavili svi ti postupci. Mi svakodnevno obavještavamo sve stranke da nam dostave potrebnu dokumentaciju kako bi pristupili postupku legalizacije i ukazujemo im na sve prednosti koji taj postupak sa sobom nosi. Najviše donijetih rješenja o prekidu postupka je jer nije donijet Plan generalne regulacije. Kada su u pitanju prostori gdje postoji važeći planski dokument tu postoje uslovi za donošenja rješenja o legalizaciji i iz tih postupaka smo naplatili naknadu za urbanu sanaciju od skoro milion eura – rekao je Barović.

Rukovodilac sektora za izgradnju i legalizaciju objekata Radmila Maljević je navela da su svi zahtjevi o legalizaciji objekata dostupni na sajtu.

- Svaki građanin može da prati tok svog predmeta preko sajta - rekla je Maljević.

Predstavljajući program uređenja prostora grada za narednu godinu Miljan Barović je saopštio da je za uređenje grada za narednu godinu predviđeno 35.689.544 eura.

- Najveći dio sredstava se obezbjeđuje od naknade za komunalno opremanje i to 13 miliona eura i po osnovu donacija po ugovoru o prosleđivanju kreditnih i grant sredstava u iznosu od 13.413.470 a to se odnosi na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – naveo je Barović.

Darka Radovića je zanimalo da li je predviđena rekonstrukcija Ulice Vaka Đurovića. Snežana Adzić je navela da je projekat rekonstrukcije završen prije nekoliko godina.

- Urađen je elaborat eksproprijacije i u Direkciji za imovinu je proslijeđeno na dalju nadležnost. Ova saobraćajnica je u ranijem periodu bila tema da se finansira iz državnog budzeta odnosno preko Uprave javnih radova. S obzirom na to da imovinsko-pravni odnosi nijesu riješeni, a da su te procedure jako duge, cijenimo da nije realno očekivati da u narednoj godini krene rekonstrukcija. Ono što bi nam bilo značajno, ako uspijemo da riješimo, je izgradnja kružnog toka na raskrsnicama ulica Vaka Đurovića, Druge crnogorske i samom mostu. Taj projekat je u fazi revizije, i ukoliko tu uspijemo da riješimo imovinsko-pravne odnose mislim da bi to mnogo više značilo nego sama rekonstrukcija ulice jer bi se njenim proširenjem još više opteretio saobraćaj – navela je Adzić.

Zorana Vešovića je zanimalo je da li će biti rekonstruisana Orahovačka ulica na Draču. Miljan Barović je naveo da je detaljni urbanistički plan u čijem je zahvatu ova saobraćajnica trenutno nevažeći.

– Ono što je dobra vijest je da je plan u formi predloga i očekujemo da Vlada u nekom doglednom periodu usvoji taj planski dokument. Nakon toga se stiču uslovi za sprovođenje planskog dokumenta i izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju te saobraćajnice - rekao je Barović.