Robna razmjena Srbije sa zemljama Evropske unije u prvih devet mjeseci ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) iznosila je 59,5 odsto, prenio je danas Demostat, prenosi Nova.rs.
Srpska privreda je, zaključno sa oktobrom, uprkos složenim okolnostima uspjela da poveća izvoz robe za 7,2 odsto, gledano u dinarima, ali je to i dalje manje od inflacije u Srbiji. U isto vrijeme, uvoz je smanjen za 4,3 odsto.
Najveće izvozno tržište za robu iz Srbije je Njemačka u koju je u prvih deset mjeseci otpremljeno robe u vrijednosti 3,6 milijardi eura, zatim Bosna i Hercegovina sa 1,67 milijardi, Italija sa 1,5 milijardu, Mađarska sa 1,4 i Rumunija sa 1,27 milijardi eura.
S druge strane, u uvozu dominiraju takođe Njemačka koja je u Srbiji prodala robu, vrijednu četiri milijarde eura, Kina 3,7, Italija 2,2, Turska 1,4 i Rusija 1,39 milijardi eura.
Najveći suficit u međusobnoj trgovini Srbija ostvaruje sa Crnom Gorom u koju prevashodno izvozi struju i ljekove, a iz nje uvozi takođe struju i sušeno meso.
I sa nekim od zemalja EU Srbija ima suficit, što znači da u njih izvozi više nego što iz njih izvozi, pa je tako „plus“ u trgovini zabilježen sa Rumunijom, Slovačkom, Hrvatskom, Švedskom, Češkom, Bugarskom i Mađarskom, ali i sa zemljama poput Velike Britanije, Moldavije i Sjeverne Makedonije.
Manjak u trgovini prevashodno je prisutan u razmjeni s Kinom i to najviše zbog uvoza telefona i laptopova, ali i sa Turskom, Italijom, Irakom, Rusijom, Nemačkom, Belgijom, Norveškom, Austrijom, Holandijom, Slovenijom i Grčkom.
Podaci RZS-a za prvih devet mjeseci ove godine, pokazuju da prvih 20 najvećih spoljnotrgovinskih partnera čine čak 79,4 odsto ukupne spoljne razmene Srbije. Od toga, Srbija je u devet evropskih zemalja izvezla više nego što je iz njih uvezla, a ukupan suficit bio je 2,8 milijardi eura, a samo sa Crnom Gorom „plus“ je bio 825,2 miliona eura.
Deficit od ukupno 5,8 milijardi eura Srbija je imala sa 11 zemalja, od čega samo Kina čini skoro polovinu ukupnog minusa – 2,5 milijardi eura, a Turska, iz koje se uglavnom uvoze metali i električna oprema još 866 miliona eura.
Na promjene u odnosu izvoza i uvoza ove godine u najvećoj mjeri je uticao oporavak Elektroprivrede Srbije (EP) od havarije 2021. godine, kao i normalizovanje cijena električne energije na svetskim tržištima, zbog čega je izvoz struje u prvih devet mjeseci ove godine porastao 89,3 odsto, dok je uvoz pao 51 odsto.
U drugom smjeru djelovao je agrar, budući da je zabilježen pad izvoza poljoprivrednih proizvoda za 33,1 odsto, a rast uvoza za 12,9 odsto.
