Podnoseći redovan izvještaj o radu haškog suda, Santana je naglasila da Srbija i dalje „odbija“ da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu, prenosi N1.rs.

To, kako je navela Santana, predstavlja uporno ometanje suda da ispuni svoj mandat i sudi optuženima.

- Kontinuirano odbijanje Srbije da sarađuje u predmetu zbog nepoštovanja suda koji se tiče Petra Jojića i Vjerice Radete predstavlja upornu prepreku da Mehanizam obavi funkciju koja mu je povjerena mandatom i skoro čitavu deceniju ometa našu sposobnost da sudimo onima koji su optuženi -  naglasila je Santana pred Savjetom bezbjednosti.

Sudija Santana potvrdila je i da je Mehanizam ustupio srpskom pravosuđu odvojeni postupak protiv lidera radikala Vojislava Šešelja i njegovih saradnika, takođe optuženih za nepoštovanje suda.

Predsjednica sudskog Mehanizma u Hagu je Srbiju više puta, proteklih godina, prijavila Savjetu bezbjednosti UN zbog neizručenja Jojića i Radete.

To je ranije tri puta učinio i Santanin prethodnik predsjednik Karmel Ađijus (Carmel Agius).

Jojića i Radetu, Haški tribunal je, u oktobru 2012, optužio da su da su uticali na svjedoke optužbe u haškom procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promjene iskaze ili da ne svjedoče.

Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.

S proljeća 2016. godine, Viši sud u Beogradu odlučio je da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.

Srbija je, istovremeno, izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.

To tumačenje, sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da zvanični Beograd, i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu, ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.

Međutim, posle zatvaranja Tribunala, njegov pravni naslednik, sudski Mehanizam, 2017. je donio odluku da suđenje zvaničnicima radikala ustupi Srbiji.

Nakon žalbe tužioca, apelaciono vijeće je naložilo da sudija Liju Daćun (Liu Daqun) razmotri da li bi svjedoci protiv Jojića i Radete bili bezbjedni ako bi suđenje bilo održano u Srbiji.

U martu 2019., sudija Daćun poništio je prvobitnu odluku i naložio da se proces Jojiću i Radeti održi u Hagu. Istovremeno, vlastima Srbije, sudija je ponovo uputio nalog za hapšenje i izručenje optuženih.

Kao obrazloženje za to, kineski sudija Daćun je naveo da su ključni svjedoci u ovom predmetu „nedvosmisleno“ izjavili da neće svjedočiti ako suđenje bude u Srbiji zbog „ozbiljne zabrinutosti za svoju bezbjednosti i bezbjednost svojih porodica“.

Mehanizam je, u februaru 2020., odbacio žalbu Srbije na tu odluku, i potvrdio da će zvaničnicima radikala suditi u Hagu.

Sudija Daćun je, krajem jula 2020, pozvao Srbiju da ga izvjesti šta je preduzela da sprovede nalog za hapšenje i izručenje Jojića i Radete.

Zvanični Beograd ostao je dosledan, pozivajući se na odluku Višeg suda u Beogradu da nije u obavezi da uhapsi i izruči dvoje radikala. Istovremeno, Srbija je ponovo izrazila spremnost da optuženima sudi pred svojim sudovima.

U septembru 2021. sudija Daćun doneo je odluku da sasluša svjedoke optužbe u odsustvu Jojića i Radete, u cilju očuvanja dokaznog materijala.

Taj poseban pravni postupak ne predstavlja suđenje, ali će izjave svedoka date pred sudijom Daćunom kasnije moći da budu prihvaćene kao dokaz na suđenju Jojiću i Radeti, ako i kada do njega dođe.