Ruska državljanka Elena Koposova, koja sa porodicom već četiri godine živi u Srbiji, izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je 2. februara primila rješenje policije kojim se odbija njen zahtjev za stalno nastanjenje i nalaže da u roku od 30 dana napusti Srbiju.

U rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP), koje je nevladino Rusko demokratsko društvo dostavilo medijima, navodi se da Koposova predstavlja "neprihvatljiv bezbjednosni rizik".

Koposova, koja je inače književni prevodilac, do sada je imala dozvolu za privremeni boravak.

- Podnijeli smo zahtjeve za stalno nastanjenje u septembru 2023, međutim poslije četiri mjeseca čekanja, obaviještena sam da mi je zahtjev odbijen, dozvola za boravak poništena i da moram da napustim zemlju jer predstavljam rizik za bezbjednost građana Srbije - kazala je Koposova za RSE.

Kaže da još ne zna šta je odlučeno kada je riječ o njenoj djeci i mužu.

Iz Ruskog demokratskog društva tvrde da je razlog za takvu odluku MUP-a to što je, zajedno sa 25 drugih Rusa koji žive u Srbiji, Koposova potpisala otvoreno pismo kojim se poziva na miting protiv rata u Ukrajini i diktature, a koji je održan u Beogradu 6. marta 2022.

Koposova kaže da ne zna šta je razlog za takvu odluku, ali da pretpostavlja da je dovode u vezu sa ruskim anitratnim aktivistom i jednim od osnivača Ruskog demokratskog društva koji je i inicijator antiratnog pisma koje je podržala.

- To je samo nagađanje, naravno, ne mogu to da tvrdim. U svakom slučaju nemam i nikada nisam imala veze sa njim - kaže ona.

Međutim, napominje, da "nije mogla a da ne stavi" svoj potpis na pismo kojim se poziva na prekid ruske agresije na Ukrajinu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Bezbjednosno-informativna agencija nisu odgovorili na hitan upit RSE o konkretnim razlozima za takvu odluku.

Koposova ima rok od dvije nedjelje da se žali na odluku vlasti.

"Izgubićemo sve, nemamo gdje da odemo"

- Ovo je nepravedno, nezasluženo i katastrofalno - kazala je Koposova.

Sa porodicom se doselila u Srbiju 2019. godine.

- Sve smo uložili u našu budućnost u Srbiji, imamo samo jednu kuću, naša djeca su naučila srpski. Izgubićemo sve, a nemamo gdje drugo da odemo - priča ona.

Antiratni aktivista Petar Nikitin ocijenio je da je to "možda najšokantniji od svih dosadašnjih slučajeva progona antiratnih Rusa u Srbiji"

- To može da ima tragične posljedice po jednu sasvim običnu porodicu, jedino zato što se čovjek jednom usudio da se javno izjasni da je protiv bombardovanja mirnih gradova i ubistva ljudi - ocijenio je Nikitin.

Ističe da se Koposova nikada nije bavila aktivizmom, niti politikom.

- Prema Zakonu o strancima, neprihvatljiv bezbjednosni rizik postoji ukoliko raspoloživi podaci i saznanja ukazuju da stranac zagovara, podstiče, pomaže, priprema ili preduzima aktivnosti kojima ugrožava ustavno uređenje i bezbjednost Srbije, dobra zaštićena međunarodnim pravom i nacionalnu, regionalnu i globalnu bezbjednost od značaja za Srbiju i pravni poredak - naveo je Nikitin.

"Otkazivanje gostoprimstva" ruskim antiratnim aktivistima

Srbija je počela da izriče mjere protiv ruskih antiratnih aktivista nakon što su Sjedinjene Američke Države u julu 2023. uvele sankcije doskorašnjem direktoru Bezbjednosno-informativne agencije Srbije (BIA) Aleksandru Vulinu.

Kao jedan od razloga za sankcije, pored navoda o umiješanosti u korupciju i trgovinu drogom, SAD su navele i Vulinove veze sa Rusijom.

Ruski antiratni aktivista Ilja Zernov napustio je Srbiju nakon što mu je granična policija na beogradskom aerodromu u novembru 2023. zabranila ulazak u zemlju.

Zernov je u Beograd došao iz Njemačke kako bi 6. novembra prisustvovao suđenju povodom napada na njega koji se dogodio početkom godine u glavnom gradu Srbije, ali je zadržan na aerodromu Nikola Tesla.

Devetnaestogodišnjeg Zernova je 29. januara u Beogradu napala grupa muškaraca, dok je pokušavao da prebriše grafit mržnje "Smrt Ukrajini" koji je bio ispisan pored znaka ruske jedinice Vagner.

Nakon podnošenja krivičnih prijava, Zernov je novinarima 13. februara rekao da je među napadačima bio lider proruske ultradesničarske organizacije "Srpska desnica" Miša Vacić. On je to demantovao.

Srbiju su napustili i dvojica ruskih državljana, protivnika invazije na Ukrajinu, Vladimir Volohonski i Jevgenij Iržanski u septembru prošle godine nakon što su im vlasti u Beogradu odbile, odnosno ukinule pravo na privremeni boravak.

U odlukama koje su im uručene policija je saopštila da postoje "bezbjednosne smjetnje" za njihov boravak u Srbiji.

Oni su u Srbiju došli početkom 2022. kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu i otvoreno su se protivili politici ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Uz otkazivanje boravka Iržanskom i Volohonskom, i osnivač Ruskog demokratskog društva Peter Nikitin je 13. jula proveo više od jednog dana na beogradskom aerodromu zbog zabrane ulaska u zemlju.

Od početka invazije na Ukrajinu, stotine hiljada Rusa prošlo je kroz Srbiju jer im tu nije potrebna viza.

Zvanični Beograd posebne veze sa Kremljom nije raskinuo ni gotovo dvije godine od početka ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

Evropska unija je uvela više paketa sankcija Rusiji, a Srbija im se uprkos mnogobrojnim pozivima Brisela do danas nije pridružila.