Služenje vojske biće prilagođeno potrebama, navikama i obrazovanju novih generacija, pojašnjava načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović, uz ocjenu da Srbija kasni sa uvođenjem vojne obaveze koja je suspendovana 2011. godine.
Nekoliko dana nakon što je Vlada Srbije preduzela prve korake za vraćanje obaveznog vojnog roka, prvi čovjek vojske, iznosi detalje. Godišnje će obuku proći oko 20.000 mladića.
- Planirali smo da se prvih 30 dana provede na obuci za određenu vrstu gađanja, sve je ono što se tiče individualnih sposobnosti vojnika. Drugi mjesec predviđen je za taktičku obuku, zatim 15 dana do 75, bilo bi usmjereno ka obuci u logorskim i terenskim uslovima, rekao je general Mojsilović, prenosi RTS.
Vojsku će služiti svi od 19 do 30 godina. Iako se najavljuje da će za starije od 25 godina obuka trajati kraće, postavlja se pitanje šta će biti sa onima koji su zaposleni.
- Lica koja su upućena na odsluženje vojnog roka ukoliko su zaposleni prema Zakonu o radu imaju pravo na naknadu zarade u visini prosječne zarade u poslednjih 12 mjeseci njihovog radnog odnosa. Za to vrijeme im miruje radni odnos, to propisuje zakon o radu. Ukoliko se radi o samozaposlenim licima, koji samostalno obavljaju djelatnost, oni imaju pravo na naknadu one osnovice koju uplaćuju sami sebi za poreze i doprinose, kaže Ana Selak, advokatica.
Nova pitanja otvaraju poslodavici
General Mojsilović kaže da mirovanje radnog odnosa mora biti zastupljeno u ovom slučaju, tamo gdje je moguće, a moguće je u svim javnim preduzećima, uključujući domaće firme.
- Mi imamo ideju da predložimo Vladi, bilo je razgovora na tu temu. Da formulišemo takav odnos da se ti ljudi koji imaju kredite, to je životno pitanje, da bude moratorijum na isplatu barem za ta dva i po mjeseca, kaže Mojsilović.
Nova pitanja otvaraju poslodavici - kako će se to odraziti na deficitarna zanimanja. Odgovore će, najavljuju, potražiti od Vlade na sledećoj sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta.
- Obaveze odlaska muškaraca do 30 godina će znatno narušiti kapacitete proizvodnje i rada poslodavaca. Kako to prevazići, trebalo bi da vrlo brzo dođemo do rješenja ili bar da saniramo posledice koje će to da ima. Naravno da je pozitivna strana toga po mišljenu većine poslodavaca daleko veća od negativne, kaže Miloš Nenezić, predsjednik Unije poslodavaca.
Norveški model
Rješenje se traži u postojećim modelima. Izdvaja se norveški koji dadatno motiviše mlade - oni koji idu u vojsku imaju prednost pri zapošljavanju u državnoj administraciji.
- Naš pravni sistem poznaje kategorije posebnih lica, odnosno lica koja imaju posebna prava. Pravim paralelu sa majkama koje su rodile troje djece, na kraju kada podnose zahtjev za penziju, one imaju pravo na dodatne dvije godine upisa radnog staža, isto to pravo ne vidim zašto bi postojala prepreka da se odnosi i na ova lica, kaže Selak.
Prava imaju i oni koji u vojsku moraju, ali ne žele da nose oružje. Prigovor savjesti, koji je ustavna kategorija, omogućava im da obavljaju druge poslove, kao što je vatrogasac u vojsci, ali njihov vojni rok trajaće dvostruko duže, objašnjava general Mojsilović.
