Nakon godina pandemije, kada je globalni turizam pao u hibernaciju, promet se oporavlja. Ove godine bi čak mogao da dosegne vrijednosti iz rekordnih godina od prije kovida, navodi DW, prenosi N1.rs.

Turističkim radnicima osmjehuju se velike zarade, a jedno od najvažnijih mjesta da se sezona pripremi je i Međunarodna turistička berza (ITB) u Berlinu – sajam strateški smješten na početak turističke godine i nezaobilazno mjesto za sve koji žele da dobiju dio svake godine sve većeg, globalnog turističkog kolača.

Novi letovi iz Berlina za Hrvatsku

Borba za njemačko tržište je nepoštedna.

Turska, Italija, Španija i Hrvatska su prošle godine bile omiljena odredišta njemačkih turista. Rezervacije su ove godine počele ranije nego inače – turisti igraju na sigurnu kartu, jer strahuju od poskupljenja.

Hrvatska koja se na ITB-u tradicionalno predstavlja raskošnim štandom, očekuje ove godine još više njemačkih turista.

Ujedno, kako je u Berlinu rekao direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić, ta zemlja bi htela da poveća tzv. „premijum-segment“, dakle manje turista, ali zato više onih s dubokim džepom.

No, u isto vrijeme povećava se broj letova iz Njemačke u Hrvatsku što ne ide baš u korist tezi o odustajanju od masovnog turizma.

Turistički radnici iz Hrvatske novinarima su na ITB-u bili u prilici da predstave i jednu dugo očekivanu vijest, pogotovo za mnogobrojne novopečene Berlince iz Hrvatske: „Kroacija erlajns“ od proljeća uvodi tri leta nedeljno na liniji Zagreb-Berlin, čime bi trebalo da bude zatvorena za mnoge neobjašnjiva rupa u povezivanju dva glavna grada.

Staničić kaže da kompanije koje djeluju u sklopu jemačke „Lufthanze“, pri čemu se vjerovatno misli na njenu ćerku-firmu „Jurovings“, planiraju uvođenje novih linija prema Hrvatskoj.

Pritom ostaje otvoreno da li će „Jurovings“ ponovo da vrati staru liniju Berlin-Zagreb ili će se usredsrediti na leti mnogo zanimljivija odredišta uz Jadran.

Južna konkurencija s nižim cenama

Na hrvatskom, najvećem štandu na ITB-u među zemljama regiona, bila je i resorna ministarka Nikolina Brnjac.

- Ono što je veoma dobro jeste to da se Hrvatska posjećuje u pred i post sezoni, a tome su u velikoj mjeri doprinjeli i njemački turisti - rekla je ministarka na sajmu.

Ono što je prema njenim riječima u dobroj meri „kumovalo“ porastu interesovanja za njenu zemlju jeste ulazak u šengensku zonu, što je uklonilo čekanja na granicama, kao i ulazak u evrozonu.

Ali, upravo se uvođenje eura u Hrvatskoj poklopilo s velikim talasom poskupljenja. Svi se sjećaju prošlogodišnjih žalbi turista na basnoslovne cijene hrane i pića na hrvatskoj obali.

Upravo tu svoju šansu vide južni susjedi.

Mihael Bader iz Turističke zajednice opštine Bar kaže da Crna Gora može da ponudi iste prirodne lepote kao i Hrvatska, ali uz niže cijene.

- Veoma je važno da smo s cijenama na nekom normalnom nivou kako bi porodice koje nam dolaze to mogle i da plate. Situacija u Njemačkoj nije najpovoljnija, građanima na raspolaganju stoji sve manje novca za trošenje - kaže crnogorski turistički radnik njemačkih korena.

Blizina kao prednost

Upravo tom činjenicom bavi se i jedna studija Radne grupe odmor i putovanja, koja je objavljena neposredno uoči ITB-a, a koja pokazuje da visok procjenat građana Njemačke (73 odsto), uprkos inflaciji i brigama oko novca, namjerava ove godine da ode na odmor.

To je više nego 2023. i slično je vrijednostima od prije pandemije korone. Nakon Njemačke, koja je građanima te zemlje još uvjek najomiljenije odredište za odmor, od trenda „odmor da, ali jeftiniji“ mogle bi zbog blizine da profitiraju i zemlje jugoistočne Evrope.

U prilog odredištima do kojih je lako doći i bez letova govori i činjenica da je broj rezervacija u prekookeanskim odmaralištima sve manji.

Jedan od razloga zbog kojih Njemci izbjegavaju letove je i fenomen tzv. „flight-shaming“ koji utiče na to da je sve manje Njemca spremno da se izloži kritici zato što koristi prevozno sredstvo koje najviše utiče na klimatske promjene.

To, međutim, ne spriječava turističke radnike iz jugoistočne Evrope da se u isto vrijeme svi redom hvale povećanjem broja avio-linija s turističkim tržištima uz kontradiktorne poruke o održivom turizmu.

U isto vrijeme, malo se ulaže u poboljšanje železničkog saobraćaja ili uvođenja noćnih željezničkih veza prema tom djelu Evrope – a to je nešto što njemački turistički novinari spominju već nekoliko godina u razgovoru s turističkim radnicima na ITB-u.

Turisti s ruskim pasošem: domaći ili strani?

Za Hrvatsku i Crnu Goru glavni turistički adut je naravno Jadranska obala.

Bosna i Hercegovina i Srbija, koje su takođe prisutne na ovogodišnjem ITB-u, nastoje da na sajmu potencijalne turiste privuku posebnim događajima.

Srbija tako gleda u napred i poziva goste na Ekspo koji će se 2027. održati u Beogradu.

- Srbija je celogodišnja destinacija s time da smo na ovom sajmu naglasak stavili na Ekspo 2027, jer je to za nas veoma važan događaj, a ITB je dobra prilika za promociju - kaže za DW Marija Labović, direktorka Turističke organizacije Srbije.

Srbija je, piše DW, bila posebno pogođena smanjenjem broja stranih gostiju zbog napada Rusije na Ukrajinu.

Srbija se, međutim sada suočava s drugim fenomenom. Kako kaže Labović, mnogi ruski državljani koji su nakon izbijanja rata stigli u Srbiju sada čine značajnu grupu turista koja je tokom čitave godine zaslužna za povećan broj noćenja.

Po broju noćenja u 2023. državljani Rusije su u Srbiji bili daleko na prvom mjestu, ispred turista iz Turske.

Turistički radnici iz BiH na jednom mjestu

Turisti iz Turske su na prvom mjestu po broju noćenja u susjednoj Bosni i Hercegovini.

- Njih zanima ta mješavina osmanske i srednjoevropske kulture koja je u Bosni i Hercegovini, a posebno u Sarajevu, vidljiva na svakom koraku - kaže za DW Vesna Hasanović iz Turističke zajednice kantona Sarajevo.

Glavni grad BiH u ovoj godini želi da turistički profitira od obilježavanja godišnjice Olimpijskih igara u tom gradu, ali i da privuče više gostiju na „Sarajevo film festival“, kao i na doček Nove godine.

Turistički radnici Bosne i Hercegovine okupljeni su u jednom uglu paviljona na zajedničkom štandu.

Ove godine je tu po prvi put Turistička zajednica Mostara, a predstavlja se i Turistička organizacija Republike Srpske.

- Gledamo da smo zajedno na jednom mjestu, da zajedno predstavljamo našu Bosnu i Hercegovinu - kaže Hasanović.