Visinska škotska goveda gaje isključivo zbog mesa po sistemu "krava-tele", ali je farma nedavno otvorena i za posjete. S obzirom da je odmah pored nje objekat Centra za djecu sa posebnim potrebama, u rad oko goveda uključili su i korisnike, koji će imati i životinje kao dodatni podsticaj radne terapije. Stočarstvo se odlično uklapa u ekološki metod proizvodnje gazdinstva Kovač- uzgajaju orahe, bundeve, tikve, lubenice, lješnjake, imaju žitarice, a siju i travu za sijeno, pri čemu je škotska visinska krava veoma zahvalna za uzgoj.
Tomo i Sneža su primjer dobre prakse registrovanih poljoprivrednih proizvođača, te su dobili pod zakup na 25 godina državno poljoprivredno zemljište, na kome su svojim sredstvima podigli objekat sa štalom i zaslonom za čuvanje sijena, te prostorom za degustaciju koji su duhovito nazvali "Jasle" (mjesto gdje se dobija hrana -šank). Ukupno imaju 17 grla, od kojih je pet krava i četiri teleta na "Ranču Jaškovo", dok na ranije podignutom privatnom "Ranču Staza" imaju još osam škotskih goveda, većinom bikova.
- Cilj nam je da imamo ukupno 50 grla, zbog limita prostora s kojim raspolažemo. Moramo misliti i na dobrobit životinja, da svaka ima svoju kvadraturu, tako da na našu površinu od 12 hektara koje za sad imamo u ogradi, 50 grla je realna brojka da su one cijele godine tu srećne i vesele. Na jednom putovanju kroz Zagorje vidio sam uz cestu visinsko škotsko govedo i zainteresovao se za njega. Moj komšija je imao desetak grla i prodao mi je prve tri krave, napravili smo ranč "Staza" i tako smo počeli da se širimo. Zahvalna je za uzgoj na brdovitim, zapuštenim terenima, to je najstarija krava na svijetu, izborila se za svoj opstanak, kaže domaćin Tomislav, po struci prehrambeni tehničar, a njegova supruga Snežana, hotelijersko-turistički tehničar, objašnjava da je ova krava naučena na sve moguće uslove.
-Žive u visokom planinskom području u Škotskoj, navikle su da same brinu o sebi, nalaze hranu. Jedu samo travu, sijeno, voće, povrće, grmlje, kupinu, sve što dolazi iz prirode, što im nije strano. Ako im nudiš kukuruz, žito što se obično daje za prihranu, ne žele to ni da pogledaju. Hrane se samo onim što mogu same da pronađu. Sijeno im obezbjeđujemo sa naših livada, a piju vodu kišnicu. U skladu sa principima ekološkog uzgoja, imamo prirodni priplod, bez vještačke oplodnje, zato nam je bitno da imamo dva ranča da možemo odvajati sorte u rodu. Bikovi su odvojeni od krava i teladi, radimo selekciju grla kako se ne bi parila među sobom, objasnila je Snežana.
Gazdinstvo je nepovratnim sredstva Evropske unije od nešto manje od 300 hiljada eura i ulaganjem dodanih sopstvenih finansija od oko 100 hiljada eura opremljeno modernom mehanizaciju za ratarstvo, linijom za sušenje oraha, sušarom za bundeve, mašinama za voćarstvo, a što se tiče stočarstva - sve je ovo njihova investicija.
-Naše ruke, krv i znoj, niko ništa nije nam dao, ni za badava napravio, ovo je u pet mjeseci napravljeno, moji roditelji Snežana i ja, kaže Tomislav i dodaje da od države dobijaju podršku za ekološki uzgoj, premije od oko 300 eura godišnje po kravi, plus ostale subvencije na livade, pašnjake, na zelene površine.
- Ova investicija ne bude nikad isplativa što se tiče prodaje mesa, imamo lokalnu klaonicu i tržište nam je obezbijeđeno – nazovete tri prijatelja i prodate sve. Ali, nas više ovo zanima kao izletište, da mi ljudima pokažemo krave, da živimo i od grupa koje će turistički obilaziti ranč. Ljudi su sretni i veseli kad to vide, a mi smo spremni to ponuditi i naplatiti. Poslije prve grupe došlo je njih tri, najave stižu i juli nam je već popunjen za posjete. Za ulaznicu od 50 kuna (oko 6 eura) po osobi, posjetioci mogu da razgledaju ranč sat ipo-dva, da probaju naše bundevino ulje, orahe, rakijicu, likere, štrudlu… Povezani smo sa svom poljoprivrednim gazdinstvima u ovom području, u porodičnoj kući imamo konobu, gdje možemo da poslužimo 30 ljudi, po dogovoru, ističe domaćin i dodaje da ljudi sve više cijene ovakav pristup. Plodove svoga rada prodaju samo kod kuće i nešto malo u Karlovcu, bez troškova odvoza-dovoza, ugoste kupca u svom domu. Podržavaju ih restorani Karlovačke županije, posebno grad Ozalj, kažu "lijepo je kad zaposleni u našoj lokalnoj upravi kod nas troše novac, jer na isti način kroz poreze i sve ostalo i mi njima vraćamo".
