Takođe, moguće je sredstva u ovom iznosu prikupiti od samih priređivača kroz izmjene Zakona o igrama na sreću - saopštila je Lucija Anđelić, direktorica kompanije Meridianbet, a povodom građanske inicijative pokrenute protiv poreza na svaki dobitak iz igara na sreću.
Na pitanje kako su zadovoljni odzivom građana, objasnila je da je odziv njihovih igrača ali i interesovanje svih građana bilo iznad svih očekivanja, jer je samo u objektima kompanije prikupljeno preko 21.000 potpisa. Dodala je i da zbog spore procedure za pokretanje ePeticije koja podrazumijeva da se odobrenje za istu izdaje tek poslije 20 dana od podnošenja zahtjeva, nijesu mogli korisiti i ovaj oblik prikupljanja potpisa koji bi donio daleko bolji rezultat, imajući u vidu stepen interesovanja.
- Da smo imali odobrenje za ePeticiju sigurna sam da bi broj potpisa prešao 80 hiljada – dodala je.
Anđelić je najavila i koji su naredni koraci.
Slijedi predaja prikupljenih potpisa Skupštini Crne Gore, a odmah potom i zakazivanje sastanaka sa predstavnicima Ministarstva finansija, resornim odborima kao i predstavnicima poslaničkih klubova kako bismo im još jednom predstavili svu neutemeljenost i pogubnost ovako napisanog predloga zakona. Riječ je o rješenju koje ne postoji nigdje u svijetu jer je nesprovodivo i vodi ka gašenju legalne industrije igara na sreću u roku od najviše 6 mjeseci i tužbama za naknadu štete koje će podnijeti svi strani priređivači.
Sa ovakvim rješenjem, igrači neće imati nijedan razlog da ostanu kod legalnih operatera.
Vidjeli smo šta se desilo u Albaniji kada je prije par godina zabranila legalne priređivače igara na sreću. Došlo je do eksplozije ilegalnih priređivača i organizovanog kriminala, što je dovelo do tačke da je Vlada Albanije odlučila da vrati legalno tržište nazad početkom ove godine. Iluzija je da nelegalno tržište ne postoji ili da će ga država suzbiti dok paralelno guši legalno tržište. Jedina brana nelegalnom tržištu su legalni operateri, ali je neophodno da funkcionišu pod dobrim zakonima. U uslovima nepostojanja legalnog tržišta, nelegalno tržište igara na sreću nijesu mogle suzbiti svojevremeno ni SAD, a danas i Kina, bez obzira što je riječ o daleko većim zemljama sa značajno većim resursima za djelovanje u tom smjeru.
Koji su motivi za donošenje ovakih nemogućih propisa?
Formalno gledano, oni se sigurno ne mogu naći u proklamovanim programskim ciljevima Vlade, a oni su kao što svi znamo put u EU i uređena država, jer ovakav propis ne postoji nigdje u EU, niti je i jedna zemlja EU riješila da uguši sopstveno tržište igara na sreću.
Često se čuje da se razlozi za ovakvu odluku navodno nalaze u suzbijanju zavisnosti od igara na sreću. Veoma je važno imati u vidu da je Crna Gora po parametru zastupljenosti bolesti zavisnosti od igara na sreću na samom začelju u Evropi, prije svega zbog situacije da se preko 15 godina sprovode mjere prevencije od zavisnosti od igara na sreću značajno opsežnije i sveoubuhvatnije od onih koje propisuje Zakon. Zato se briga o maloljetnim osobama ne može uzeti kao valjani argument za donošenje ovakve mjere, jer je njena krajnja rezultanta zatvaranje legalnih priređivača i otvaranje vrata nekontrolisanom maloljetničkom kockanju.
Više sam sklona mišljenju da je riječ o ličnom animozitetu nekoliko pojedinaca prema igrama na sreću, nego što je moguće pronaći bilo kakvu racionalnu osnovu za ovakvu kontraproduktivnu mjeru.
Hronološki posmatrano, ovo je drugi put u posljednjih desetak godina da se slična mjera uvodi u Crnoj Gori, i nejasno je zašto se ovakve odluke ponavljaju, pogotovo kada se uzme u obzir da postoji arhiva prethodnih događaja i argumentovanih razloga zbog kojih je ovakav porez već ranije prepoznat kao nemoguć i neodrživ.
Koji je vaš predlog za razrješenje ovog problema?
S obzirom da je Ministarstvo finansija najavilo da putem ovog poreza želi da poveća budžetske prihode od igara na sreću i video igara za 5 miliona eura, sa žaljenjem konstatujemo da je ova projekcija nerealna, pošto će se još jednom pokazati da je ovaj porez nenaplativ - opšti budžetski prilivi iz igara na sreću biće smanjeni za preko 50% u veoma kratkom periodu.
Kao odgovorni partneri u ovom procesu, predlažemo proaktivno, održivo alternativno rješenje kako bi se podizanje javnih prihoda od igara na sreću sistemski i dugoročno osiguralo.
Prva mjera koju predlažemo jeste obnavljanje Državne Lutrije Crne Gore, koja već godinama ne funkcioniše. Napominjemo da u svakoj prihodnoj strani budžeta na svijetu, kada je riječ o igrama na sreću, državne lutrije učestvuju sa oko 50% u odnosu na privatni sektor. Problem koji privatni sektor priređivača igara na sreću ima jeste što se sve budžetske projekcije formiraju bez Lutrije, čime naše kompanije preuzimaju 100% poreskog tereta.
Obnova Lutrije ne samo da bi značajno doprinjela povećanju budžetskih prihoda, već bi omogućila ravnotežu u sektoru igara na sreću, gdje bi priređivači i država dijelili odgovornost za prikupljanje sredstava.
Dodatno, kako bismo osigurali stabilne javne prihode, sredstva u naznačenom iznosu moguće je prikupiti od samih priređivača kroz izmjene Zakona o igrama na sreću koji se najavljuje za oktobar, čime bi se izbjeglo prebacivanje ovog tereta na desetine hiljada naših igrača.
