ASK je juče objavila odluku u kojoj se navodi da je Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja u postupku koji je Ustavni sud vodio na sjednici 25. decembra, u vezi sa utvrđivanjem ispunjavanja zakonskih uslova za sticanje uslova za njegovu starosnu penziju, odnosno prestanak njegove sudijske funkcije. Šćepanović je juče "Danu" kazao da je za odluku saznao iz medija, da je nije dobio, te da će se o njoj odrediti onda kada mu bude dostavljena.
Agencija je u drugoj izreci odluke navela da je Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju. "Dan" juče nije mogao da dobije do kraja jasno objašnjenje kako bi "sprečavanje izvršenja" te odluke u praksi trebalo da izgleda. Odluka u čijem je donošenju Šćepanović učestvovao 25. decembra prošle godine je da je s ostalim sudijama US glasao da su se stekli uslovi da se predsjednik države obavijesti da za nekoliko mjeseci stiče uslov za starosnu penziju. Shodno tom obavještenju, predsjednik države Jakov Milatović 3. januara raspisao je javni poziv za jednog sudiju US, kojeg parlamentu predlaže on. Konkurs je završen, a sredinom februara iz Službe presjednika je saopšteno da se na poziv prijavilo devet kandidata, te da će biti formirana komisija koja će cijeniti da li su prijave kandidata u skladu s javnim pozivom, Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu.
Sada ostaje nejasno da li će juče objavljena odluka ASK proizvesti pravne posledice na ono što je uslijedilo otkako je Ustavni sud, sa glasom Šćepanovića, utvrdio da taj sudija US ubrzo stiče uslov za starosnu penziju, odnosno na koji način će Ustavni sud "spriječiti izvršenje odluke donijete suprotno članu 10, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije" kada je predsjednik započeo aktivnosti shodno sada spornom obavještenju US.
ASK je postupak protiv Šćepanovića pokrenula po službenoj dužnosti, po inicijativi Akcije za ljudska prava, u cilju utvrđivanja da li je učestvovao u razmatranju i odlučivanju u stvari u kojoj on ima privatni interes, a da nije prethodno zatražio mišljenje, odnosno izuzeo se od učestvovanja u radu, rasprave i odlučivanja, pa je na taj način izazvao sukob interesa u toku vršenja javne funkcije. ASK je od Ustavnog suda tražila izjašnjenje da li su učesnici u raspravi i odlučivanju, za sjednicu održanu 25. decembra 2024. godine, podnijeli zahtjev za izuzeće u radu te sjednice, odakle su ih informisali da niti jedan od sudija nije podnio pisanu izjavu o postojanju privatnog interesa pri odlučivanju i raspravi, odnosno nije dao izjavu o postojanju sukoba interesa u organu vlasti – Ustavnom sudu Crne Gore.
Šćepanović je u izjašnjenju pred Agencijom istakao da nijednom odredbom Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, osim u postupku po ustavnoj žalbi, nije propisana obaveza za sudije US da se izuzmu iz rasprave i odlučivanja u postupcima normativne kontrole i drugim postupcima iz brojnih nadležnosti Ustavnog suda. On je objasnio da Ustavom nije dato pravo zakonodavcu da ukine Ustavom utvrđeno pravo sudije Ustavnog suda da učestvuje na sjednici US na kojoj se razmatra pitanje ispunjenosti uslova za prestanak funkcije, niti da mu to pravo derogira, odnosno da uvede takva ograničenja kojima ukida suštinu Ustavom utvrdenog prava, ili da ga pretvori u svoju suprotnost. Šćepanović je kazao da njegovo izjašnjavanje na sjednici Ustavnog suda, od 25. decembra 2024. godine, ne donosi nikakvu direktnu ili indirektnu korist, jer ne postoje jasni kriterijumi koji mogu ukazati da li je nekom odlazak u penziju ili pak odlaganje odlaska u penziju, privatni interes.
