U Crnoj Gori nakon promjene vlasti 2020. godine nije bilo konkretnih pomaka u unapređenju položaja pripadnika romske i egipćanske populacije, smatra izvršni direktor nevladine organizacije (NVO) Koračajte sa nama – Phiren amenca, Elvis Beriša.

Beriša je u intervjuu agenciji MINA kazao da nadležna ministarstva treba da „izađu iz zone komfora“ i preduzmu odgovornost za rješavanje konkretnih problema sa kojima se suočavaju pripadnici romske i egipćanske populacije, počevši od stanovanja do informisanja i očuvanja identiteta romske zajednice.

Na pitanje da li su vlasti nakon 2020. godine učinile više za poboljšanje položaja Roma u odnosu na one prethodne, on je odgovorio odrično.

- Nažalost, nijesu. Romska zajednica je sada još uvjerenija da nijedna vlast do sada nije imala suštinsku namjeru da unaprijedi položaj romske zajednice, rekao je Beriša.

Kako je naveo, osim obećanja i nekih malih koraka, nije bilo konkretne pozitivne promjene koja se očekivala i uveliko je najavljivana.

Beriša je kazao da Vlada Crne Gore sprovodi četvrtu po redu strategiju za poboljšanje položaja romske i egipćanske zajednice.

- Ako analiziramo posljednje tri stategije, vidjećemo da imamo gotovo iste aktivnosti koje ministarstva sprovode i da one u suštini ne mijenjaju mnogo situaciju u kojoj se nalazi romska zajednica, rekao je Beriša.

Prema njegovim riječima, izazov je obezbjeđivanje sredstava za realizaciju mjera i aktivnosti iz Strategije, koja se uglavnom oslanja na donatorska sredstva stranih partnera i domaćih NVO.

Beriša smatra da je neregulisan pravni status najveći problem sa kojim se suočavaju pripadnici romske i egipćanske zajednice.

- Pored svih dosadašnjih napora, još imamo osobe koje su apatridi, ili su u riziku da budu apatridi, dodao je Beriša.

To, kako je naglasio, povlači mnoge druge probleme, kao što su nemogućnost pristupa zdravstvenim uslugama, obrazovanju, ostvarivanja političkih prava, kao i one u vezi sa stanovanjem.

- Najvidljiviji problemi su u oblasti stanovanja i zapošljavanja. Više od 70 odsto objekata, u kojima žive pripadnici romske zajednice, nijesu legalizovani i prijeti im rušenje, kazao je Beriša.

On je naveo da više od 30 romskih naselja u Crnoj Gori nema adekvatnu infrastrukturu.

- To znači da djeca iz romskih porodica nemaju normalne uslove za život u kojima bi mogli da se posvete obrazovanju, istakao je Beriša.

Kako je ocijenio, kada je obrazovanje u pitanju, godinama unazad se radi na kvantitetu, ali se kvalitet potpuno zanemaruje.

- Zato imamo značajan broj romske djece koja u višim razredima osnovne škole nijesu ni elementarno opismenjena. To, takođe, povlači i problem malog broja učenika u srednjim školama, kazao je Beriša.

Kako je naveo, prema podacima UNICEF-a, 56 odsto djece iz romske zajednice završi osnovnu školu, dok je taj procenat kod opšte populacije 96 odsto.

Beriša je kazao da je, kada je srednja škola u pitanju, taj podatak još alarmantniji.

On je rekao da svega tri odsto djece iz romske zajednice završi srednju školu, u odnosu na opštu populaciju gdje taj procenat iznosi 86 odsto.

- To su podaci koje ne treba zanemariti. Možemo zaključiti da problem koji se tiče obrazovanja neće biti riješen još najmanje deset godina, istakao je Beriša.

Phiren Amenca je početkom decembra 2021. godine Skupštini podnijela inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,7 na 0,35 odsto za pripadnike romske zajednice.

Upitan ima li napretka u političkoj participaciji Roma, Beriša je kazao da to pitanje nije zavrijedilo pažnju poslanika u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojem je Phiren amenca 21. decembra 2021. godine takođe podnijela inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika.

On je rekao da je tadašnji predsjednik Odbora, odgovarajući na pitanja medija, kazao da ta inicijativa zahtijeva posebnu analizu, nakon čega bi to skupštinsko tijelo trebalo da razmatra pitanje spuštanja cenzusa.

- Nama je jasno da je to zapravo bio strah većine nakon 30. avgusta da će umanjenjem cenzusa zapravo Demokratska partija socijalista (DPS) dobiti još jedan mandat, jer se godinama unazad u medijima pisalo i objavljivali se tekstovi o kupovini romskih glasova od strane DPS-a, posredstvom Romskog nacionalnog savjeta, naveo je Beriša.

On je, odgovarajući na pitanje da li je osnivanje Demokratske partije Roma uticalo na poboljšanje političke zastupljenosti te populacije, kazao da je, nažalost, romska zajednica iskusila ono čega se dugo vremena plašila.

Beriša je rekao da su se vrlo brzo nakon osnivanja romske partije suočili sa još jednom istinom, a to je, kako je naveo, da romskom partijom dirigira neko drugi, a ne romska zajednica.

- Demokratska partija Roma je zapravo od svog osnivanja agitovala za DPS, koji je inače formirao, kazao je Beriša.

On je naveo „da su se toga plašili i ranije“.

- Nijesu zaštitili romsku zajednicu od kupovine glasova, dovoljno je da razgovarate sa jednom osobom koju sretnete na ulici da biste shvatili da je romska zajednica trenutno najmanipulisanija, pa čak i od samih predstavnika Romske političke partije, kazao je Beriša.

On je rekao da se angažman Romske političke partije već dvije godine isključivo zasniva na tome „da prozivaju parlamentarnu većinu formiranu nakon izbora u avgustu 2020. godine zbog trenutnog cenzusa“.

Prema riječima Beriše, ovakva struktura i ideologija romske partije romsku zajednicu ne vodi nikuda.

- Vodi je, nažalost, samo u još veće siromaštvo i izopštenost od društva i povećanje etničke distance prema Romima, ocijenio je Beriša.

Romskoj zajednici je, kako je kazao, potrebna nova romska politička partija.

- Koja će zastupati isključivo interese romske zajednice, a ne lične interese ljudi iz Demokratske partije Roma i DPS-a, naveo je Beriša.