– Ušao sam u devetu deceniju života i poznat mi je ovaj kraj. Bojana i Ada su ugroženi i od klimatskih promjena. Ovo područje je zapostavljeno i od lokalnih i od državnih vlasti. Bojana je storila Adu, ali će je i uništiti ako se nešto hitno ne preduzme. To je rekao jedan poznati njemački ornitolog. Međutim, na to niko ne obraća pažnju. Ulcinj je, izgleda, na repu vlasti, zapostavljen i diskriminisan. Na Adi je izgrađeno oko 700 objekata koji je ugrožavaju, a država ne reaguje. Ni saradnja sa albanskim vlastima po ovom pitanju nije na zavidnom nivou, i to bi trebalo mijenjati. Moraju se stručnjaci iz Crne Gore i Albanije uključiti i rješavati ovo pitanje sad ili nikad – apeluje Hodžić.
Direktorica Centra za klimatske promjene na UDG dr Ivana Vojinović ukazuje da rast nivoa mora, kao posljedica klimatskih promjena na crnogorskoj obali, posebno ugrožava pješčane plaže poput Ade Bojane.
– Procjene porasta nivoa Jadranskog mora do 2100. godine, prema različitim projekcijama, kreću se od 32 do 65 centimetara. U Nacrtu Nacionalnog plana adaptacije navedena je projekcija od 35 centimetara, ali nisu precizirane mjere adaptacije, iako se tu mogu kombinovati inženjerska rješenja, prirodne metode i strateško planiranje. Ada Bojana je tip plaže sa specifičnom morfologijom, koja je rjeđa u Evropi. Erozija na ovom područu traje decenijama i na nju su uticali prirodni faktori, ali i način na koji ljudi koriste priobalno područje i rječne slivove. Lokacija Ade Bojane je značajno osjetljiva na klimatske promjene, posebno zbog specifičnosti područja i uticaja mora i rijeka. Delta rijeke je izuzetno dinamična zbog složene interakcije između transporta rječnog nanosa i obalne erozije koju izazivaju destruktivni talasi. Visok i evidentan stepen erozije morske plaže na Adi Bojani, pored nestajanja zemljišta i negativnog uticaja na prirodne vrijednosti i obalne ekosisteme, značajan je klimatski hazard i po ljudske živote – objašnjava Vojinović.
Dodaje da savremene klimatske promjene intenziviraju eroziju Ade Bojane, jer utiču, između ostalog, na jačinu i pravac talasa i intenzitet i učestalost oluja.
– Kako zbog povećanja nivoa mora talasi prodiru u obalu, povećavaju se opterećenje i stres na obalnu infrastrukturu, pa urgentna mjera u prostornim planovima treba da bude prilagođavanje uslova gradnje u obalnom području i zabrana gradnje u oblastima podložnim poplavama. Tu je i mjera proširenja obalnog odmaka, tj. pojasa gradnje na udaljenosti 100 metara od obalne linije. Mjere se tiču i izgradnje zaštitnih struktura (nasipa i barijera) u cilju zaštite od poplava. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, rekonstrukcija kanalizacione mreže, pumpe i sistemi za odvodnjavanje, što je poseban problem u opštini Ulcinj, mogu smanjiti rizik od poplava. Kako je priroda najjači saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, sadnja vegetacije na obali mogla bi da pomogne u stabilizaciji tla, spriječi prodor slane vode u kopno i miješanje s izvorima pitke vode, te smanji i eroziju. Sve ove mjere su od važnosti, jer značajniji porast nivoa mora u obalnom pojasu Crne Gore može ugroziti funkcionalnost infrastrukture, objekata i plaža, smanjiti turistički prihod i ukupnu turističku privlačnost regiona Ade Bojane. Naime, u pitanju je i popularna turistička destinacija, sa oko tri kilometra dugom pješčanom plažom i brojnim restoranima, što znači da su turistički resursi na ovom području od velikog značaja za lokalno stanovništvo i privredu koja zavisi od prirodnih resursa koje koristi vlasnici hotela, barova i restorana na plaži – kaže Vojinović.
Direktorica NVO Grin houm Azra Vuković ističe da je područje delte Bojane najvažnija prirodna ili poluprirodna močvara na istočnom Mediteranu.
– Na ovom području prisutni su jedinstveni i ugroženi prirodni pejzaži, staništa i vrste, kao i veoma rijetke psamo-halofitne biljne zajednice, kojih više nema u drugim djelovima naše zemlje. U delti Bojane prisutne su i mješovite listopadne šume skadarskog hrasta, kao i livade sa narcisima i orhidejama, koji su zaštićene vrste u Crnoj Gori. Rijeka Bojana je koridor za migratorne vrste, među kojima su i rijetke i ugrožene vrste, kao što je evropska jegulja, koja ima status kritično ugrožene vrste, skadarska žaba, kao i brojne vrste ptica, zmija, riba, sisara i biljaka – rekla je Vuković za "Dan".
Iako je erozija, kako dodaje, prisutna na Adi Bojani već godinama, nakon što je 2017. godine došlo do potpunog začepljenja na desnom rukavcu Bojane, preduzet je set mjera kako bi se Ada Bojana zaštitila od erozije, pri čemu je postojalo nesaglasje eksperata iz različitih oblasti o metodama i prioritetima kada je riječ o aktivnostima na ovom području.
– U ovom procesu se država, nažalost, nije bavila uzrocima, nego posledicama, za koje rješenja nisu uvijek ekološki prihvatljiva. Ekološki pritisci koji su prisutni na ovom području uključuju: brojne objekte na desnom rukavcu Bojane bez adekvatno riješene vodovodne i kanalizacione mreže, kao i bez sistema za prečišćavanje otpadnih voda; neadekvatno planiranje infrastrukturnih objekata, uključujući planirani most na Bojani; nepropisno odlaganje otpada; nelegalni lov i ribolov, prisustvo invazivnih vrsta, buka itd. Nacrt Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene upravo prepoznaje Adu Bojanu kao jedno od područja koje je najugroženije zbog rasta nivao mora. Projektovani porast nivoa Jadranskog mora do kraja vijeka je 35 centimetara, što će značajno uticati na ovo područje – istakla je Vuković.
Ukazuje da je jedna od aktuelnih prijetnji ovom području i projekat planirane izgradnje mosta na rijeci Bojani, koji je planiran neposredno iznad račvanja rijeke Bojane, na mjestu gdje se formira Ada Bojana, koja predstavlja navjeći kompleks plavnih aluvijalnih šuma na istočnoj obali Jadrana.
– Povodom planirane izgradnje mosta, potpisan je, i zakonom potvrđen, sporazum između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane (Bune), a da nisu urađena neophodna ispitivanja da li je izgradnja ovog mosta uopšte moguća na ovom terenu. U sporazumu se navodi da je "opšti cilj projekta unapređenje veze u prekograničnom području između Crne Gore i Albanije stvaranjem uslova za maksimalno korišćenje prirodnih i kulturnih potencijala", pri čemu se zanemaraju činjenica da je ovo izuzetno važno prirodno područje na nacionalnom i međunarodnom nivou. Posebno zabrinjava činjenica da su se potpisnici usaglasili da će "ubrzati i olakšati procedure za odobravanje odgovarajućih dozvola i ispunjavanje društvenih i ekoloških obaveza", što implicira da se u vezi sa ovim projektom ne planira ispoštovanje zakonom propisane procedure – istakla je Vuković.
Prema njenim riječima, realizacija ovog projekta je iz ekološkog ugla rizična jer sa sobom nosi degradaciju i fragmentaciju staništa, prenamjenu prostora, sječu drveća, urbanizaciju, izmjenu hidromorfologije područja, kanalisanje i drenažu vodenih tijela, uznemiravanje vrsta, fotozagađenje, hemijsko i zvučno zagađenje, stradanje životinja na putevima i brojne druge rizike, koje je treba sa izuzetnom pažnjom cijeniti i analizirati.
