Porast rodno zasnovanog govora mržnje i nasija nad ženama u onlajn i javnom prostoru, uz jačanje retrogradnih procesa, pokazuju da je borba za rodnu ravnopravnost potrebnija nego ikada ranije, poručeno je tokom prvog događaja u okviru „Razgovora o rodnoj ravnopravnosti”.

Na događaju, kojim UNDP u Crnoj Gori ove godine obilježava globalnu kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja and ženama“, saopšteno je da to što će svaka treća žena tokom svog života doživjeti neku formu fizičkog ili seksualnog nasilja, pokazuje da je za odgovor na nasilje neophodna sinergija svih društvenih aktera.

Kako je saopšteno iz UNDP-a, razgovori o investicijama u prevenciju rodno zasnovanog nasilja okupili su predstavnike Vlade Crne Gore, akademske zajednice, medija, nevladinih organizacija, diplomatskog kora, aktiviste za ljudska prava.

“Na početku diskusije je istaknuto da javni diskurs u crnogorskom društvu odražava ukorijenjene patrijarhalne vrijednosti kroz normalizaciju rodnih stereotipa, dok su očekivanja o „muškom i „ženskom“ ponašanju čvrsto utemeljena u jeziku, ograničavajući slobodu izražavanja i djelovanja pojedinaca”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, rodni stereotipi otvaraju put seksizmu u ličnoj i profesionalnoj sferi, pa državni organi moraju biti osjetljivi na slučajeve stereotipizacije, degradiranja, dehumanizacije i omolovažavanja žena kojima se stvaraju ozbiljne prepreke za primjenu ljudskih prava.

Iz UNDP-a su naveli da je, u tom smislu, istaknuta ključna uloga koju mediji imaju u oblikovanju društvenih stavova i percepcija, njihova odgovornost za širenje govora mržnje, ali i potencijal da budu snažan instrument u suzbijanju ovih pojava.

Kako su kazali, poručeno je da svi oblici nasilja, od manje vidljivih do očiglednih, proizlaze iz istog izvora – neravnopravnog pristupa moći i resursima među ženama i muškarcima, što je u fokusu ovogodišnje kampanje „Investiranje u prevenciju rodno zasnovanog nasilja“.

“Ta nejednakost jeste najuporniji obrazac neravnopravnosti koji i dan danas živimo i koji vuče svoje porijeklo iz tradicije i odolijeva pokušajima da na njega utičemo”, upozorili su iz UNDP-a.

Oni su naveli da su se panelisti i aktivisti za ljudska prava su se osvrnuli i na veoma suptilnu manifestaciju nasilja nad ženama koja se nametnula kroz savremeni fenomen konzumerizma društvenih mreža.

Kako su iz UNDP-a rekli, lažni standardi ljepote i toksična muškost na društvenim mrežama često produbljuju rodnu neravnopravnost, pa je stvaranje sigurnijeg virtuelnog prostora ključno za podršku jednakosti, poštovanju i slobodi izražavanja za sve.

Prema njihovim riječima, iskustvo Češke pokazalo je da je neophodno uključivanje muškaraca u te procese, jer dostiranje rodne ravnopravnosti nije moguće bez učešća i žena i muškaraca.

Iz UNDP-a su naveli da je važna tema bila i uloga žena u izgradnji zajednica koje podstiču dijalog, pomirenje i saradnju, uz isticanje važnosti ravnopravnog uključivanja žena u procese mira.

“Njihovo ravnopravno uključivanje u ove procese ključno je za stvaranje održivih politika i strategija koje doprinose smanjenju nasilja u društvu”, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, zaključeno je da je investiranje ne samo u odgovor na nasilje, već i u prevenciju rodno zasnovanog nasilja, ključno kao dugoročna strategija.

“Razgovori o rodnoj ravnopravnosti kreirali su platformu za osvjetljavanje svih uglova rodno zasnovanog nasilja kojom se mijenja svijest i na osnovu koje se dugoročno doprinosi zaustavljanju rodno zasnovanog nasilja”, rekli su iz UNDP-a.

Na događaju su učestvovali dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić, profesorka Fakulteta političkih nauka Olivera Komar, načelnica Direkcije za rodno zasnovano nasilje Jovana Radifković, direktor istraživanja u Institutu Damar Balša Lubarda, trenerica za rodnu ravnopravnost Vera Damjanović i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Na događaju su učestvovali i ambasador Austrije u Crnoj Gori Karl Miler, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, novinarka RTCG-a Duška Pejović, istraživač Marko Savić, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Biljana Pejović, Milica Nikolić iz Uprave za ljudske resurse, aktivistkinje za prava žena Aida Petrović i Biljana Zeković, omladinska aktivistkinja Sofija Kirsanov,, reditelj Danilo Marunović i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost UNDP-a Marija Blagojević.

“Razgovore o rodnoj ravnopravnosti nastavljamo 30. novembra, događajem koji je posvećen nasilju nad ženama s invaliditetom, s fokusom na strukturalne prepreke”, kazali su iz UNDP-a.