Konferencija, kako je saopšteno iz RCC, uključuje diskusije o kritičnoj infrastrukturi, uz primjere praktičnih rješenja iz perspektive privatnog i javnog sektora, ispitujući kako nove tehnologije mogu poboljšati sigurnost kritične infrastrukture.
- Prošle godine smo pokrenuli dijalog o kibernetičkoj sigurnosti na visokom nivou i od tada smo zabilježili značajan napredak na strateškom nivou. Sve ekonomije Zapadnog Balkana dale su prioritet digitalnim vještinama u svojim nacionalnim reformskim agendama. ID-Wallet, koji je prvobitno predložio RCC, sada je priznat od strane EU za pristupanje jedinstvenom tržištu. RCC, uz podršku EU, razvija regionalni pristup kibernetičkoj sigurnosti. Zakonodavstvo Zapadnog Balkana usklađuje se sa pravnom stečevinom EU, a kibernetička sigurnost je sada u ključnom fokusu druge iteracije Zajedničkog regionalnog tržišta, čiji je cilj integracija u jedinstveno tržište EU do 2028. godine. Aktivnosti uključuju usklađivanje sa okvirom EU za certifikaciju u oblasti kibernetičke sigurnosti, regionalnu saradnju i izradu zakonodavstva o vještačkoj inteligenciji. Uključenost svih je od najveće važnosti da bi se mjere kibernetičke sigurnosti provedele širom Zapadnog Balkana, rekla je generalna sekretarka RCC-a Majlinda Bregu otvarajući skup.
Budući da 5,2 milijarde ljudi širom svijeta ima pristup internetu, a 66,2 odsto stanovništva ga koristi više od dva sata i 23 minute dnevno, iz RCC navode da kibernetička sigurnost više nije pitanje nacionalne sigurnosti, nego globalni sigurnosni izazov.
Procjenjuje se, kažu, da se godišnje širom svijeta dogodi 800.000 kibernetičkih napada.
- Zapadni Balkan je u protekloj godini zabilježio značajan porast od 40 odsto u broju kibernetičkih incidenata. U 2023. godini, više od 1,2 miliona ličnih podataka bilo je izloženo zbog povreda podataka u regiji, a napadi ransomware-a porasli su za 200 odsto u protekle dvije godine. Prosječni iznos tražene otkupnine u regiji je oko 150.000 eura, a neke organizacije plaćaju preko milion eura kako bi vratile svoje podatke. 75 odsto firmi na Zapadnom Balkanu prijavilo je phishing napade u prošloj godini, ukazuju iz Vijeća.
Osim generalne sekretarke RCC-a, drugu Konferenciju na visokom nivou o kibernetičkoj sigurnosti otvorile su i zamjenica premijera i ministrica infrastrukture i energetike Albanije, Belinda Balluku i zamjenica šefa Odjela za politiku i regionalnu strategiju za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, Anna Vezyroglou.
Kao platforma za strukturirane i inkluzivne diskusije o izazovima i mogućnostima kibernetičke sigurnosti na Zapadnom Balkanu, iz RCC su kazali da je konferencija okupila predstavnike ministarstava sa Zapadnog Balkana i relevantne regionalne i međunarodne aktere kako bi raspravljali o prioritetima za poboljšanje trenutne situacije u oblasti kibernetičke sigurnosti u regiji.
Ključni zaključci skupa uključuju aktivnosti u okviru Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište: jačanje saradnje EU-Zapadni Balkan u oblasti kibernetičkih prijetnji kroz globalnu razmjenu obavještajnih podataka kao ključnu aktivnost; Davanje prioriteta proširenju Programa Digitalna Evropa kako bi se uključila kibernetička sigurnost za Zapadni Balkan; Integracija Zapadnog Balkana u Okvir EU za certifikaciju u oblasti kibernetičke sigurnosti kako bi se povećala sigurnost IKT proizvoda; Regionalne aktivnosti sa ID-Wallet-om povezane sa politikama EU; Davanje prioriteta pridruživanju projektu ACTING i Akademiji vještina u oblasti kibernetičke sigurnosti; prepoznavanje javno-privatnih partnerstava kao ključnih za poboljšanje mjera kibernetičke sigurnosti i unapređenje saradnje između vlada i privatnog sektora; Konačno, ulaganje u inicijative za kibernetičku sigurnost, uključujući istraživanje, infrastrukturu i razvoj radne snage, posebno za mala i srednja preduzeća, kao ključno za sigurnu digitalnu budućnost.
