Direktor Istoriјskog instituta: Rad postao "sporan" kada je prebačen na latinicu

Direktor Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore dr Radenko Šćekić kazao je za "Dan" da je njegov članak "Bogatstvo različitosti: očuvanje kulturnog identiteta u vremenu globalizacije" uredno prošao antiplagijat provjeru u Istorijskom institutu, kao i recenzije, i da je odobren za publikovanje od strane recenzenata i uređivačkog odbora zbornika, koji su dozvolili da se u takvoj formi i publikuje.

On je istakao da je manuelnom provjerom latinične verzije spornog rada utvrđeno da je tekst pokriven literaturom i izvorima kumulativno navedenim u fusnotama. Po njegovim riječima, rad postaje "sporan" tek kada se transponuje u drugo pismo, ali je u izvornom, dakle publikovanom obliku, validan i korektan, ispravan.

Iz Centra za građansko obrazovanje nedavno su saopštili da su nakon devet mjeseci dobili odluku Etičkog odbora UCG kojom se utvrđuje da je direktor Istorijskog instituta dr Radenko Šćekić prekršio načela akademskog pisanja tako što je bez navodnika preuzeo djelove tekstova iz tuđeg rada, te da njegov objavljeni rad nije napisan u skladu sa principima akademskog pisanja. Iz te NVO su naveli da je Etički odbor utvrdio da je Šćekić plagirao rad, "ali je neobično da u tome ne vidi razlog za izricanje sankcija". Oni su pozvali organe UCG da smijene Šćekića.

U odgovru na pitanje "Dana", Šćekić je poručio da ne vidi nikakav razlog za eventualnu ostavku, a ako organi UCG ocijene drugačije, ne vidi problem, jer poziciju direktora Instituta smatra ličnom žrtvom i domaćinski se odnosi prema ustanovi u kojoj radi preko 20 godina. On smatra da je za proteklih devet mjeseci na čelu Instituta učinio više nego neko za cijeli mandat, napominjući da o tome govore rezultati, kao što su, između ostalog, kadrovsko jačanje, naučni skupovi, protokoli o saradnji...

On je podsjetio da je većinskom odlukom članova Vijeća Istorijskog instituta dobio podršku za trogodišnji mandat, ali je, kako tvrdi, od decembra 2023. godine, izložen permanentnoj medijskoj harangi od strane dr Ivana Lakovića (tadašnjeg protivkandidata za direktora Istorijskog instituta) i NVO CGO, ali i brojnih medija.

Članak mi nije donio nikakvu materijalnu ili nematerijalnu korist

Po riječima dr Radenka Šćekića, Stručna komisija iz oblasti društvenih nauka utvrdila je da su svi izvori navedeni u radu i da je to ključno.To, kako ističe, odbacuje bilo kakvu sumnju na pokušaj plagijarizma.

– Pri tome, pomenuti članak u zborniku ne pripada kategorijama Q1-Q4, ključnim za moj izbor u zvanje. Publikovani članak meni kao autoru nije donio nikakvu materijalnu niti nematerijalnu korist. U biltenu UCG 578 pridonio mi je sa simbolična 2 boda od ukupno 355,5 – kazao je Šćekić.

– Apsurdno je da je upravo lice koji je i prihvatilo "sporni" rad za objavljivanje, kao član uređivačkog odbora zbornika "Klio map", zapravo i pokrenulo ovaj slučaj i nezapamćenu medijsku harangu – kazao je Šćekić.

Kako tvrdi, skoro dvije godine nakon publikovanja zbornika, Laković ga je prijavio za plagijarizam NVO CGO, i to nakon izgubljenih izbora za direktora Istorijskog instituta. On tvrdi da je Laković navodno kompromitujući materijal protiv njega putem mejla poslao na više desetina adresa, štampanim i elektronskim medijima u Crnoj Gori.

– Logično je pitanje da li bi dr Ivan Laković uopšte reagovao prijavom da je rezultat glasanja za direktora instituta 22.11.2023. bio povoljan po njega. Dr Ivan Laković o navodnom rezultatu skeniranja i provjere moga članka predatog za zbornik "Klio map" nije upoznao uređivački odbor tog zbornika, koji bi onda bio dužan da ga vrati na doradu u slučaju eventualnih neregularnosti. Uređivački odbor je dozvolio da se 2022. godine publikuje moj članak u tom zborniku. Laković nije reagovao ni kada je moj referat za izbor u zvanje bio u Biltenu UCG (br. 578) na javnom uvidu početkom 2023. godine, iako se u referatu nalazio, po Lakovićevom kasnijem navodu, sporni članak, koji postaje "sporan" tek kada se transponuje u drugo pismo, ali je u izvornom, dakle publikovanom obliku, validan i korektan, ispravan – objašnjava Šćekić.

On tvrdi da je Laković reagovao ciljano tek kada je izgubio na tajnom glasanju 6:3, kreirajući tako medijsku harangu sa ciljem njegove lične, naučne i profesionalne javne degradacije.

– Takvim postupcima je želio da izvrši neprimjeren uticaj na Upravni odbor i upravu UCG u svoju korist. Držim da je ovim dr Ivan Laković izašao iz okvira akademske etike i da je na nedopustiv način manipulisao medijima i nevladinim organizacijama. Samoinicijativno je zloupotrijebio Institutov antiplag-skener softver Plagiarism checher X, koji se više godina nalazio u njegovoj kancelariji, bez formalnopravno utemeljene odluke. Ciljano i sa lošom namjerom, protivno osnovnim postulatima etičnosti i kolegijalnom akademskom duhu, dr Ivan Laković se izrazito po ličnoj osnovi okomio na mene i kompromitovao projekat "Klio map" i publikovani zbornik, ali i ostale članove uređivačkog odbora, koji nijesu bili upoznati sa njegovim nečasnim radnjama i namjerama. Tako je svjesno i ciljano nanio štetu kako meni, tako i ugledu Istorijskog instituta i UCG – tvrdi Šćekić.