Zaposleni u sektoru uprave i pravosuđa koji nijesu članovi Sindikata uprave i pravosuđa, od marta ove godine čekaju odluku Ustavnog suda kojom se osporava ustavnost Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast uprave i pravosuđa, koji su potpisali bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, u ime Vlade, i predsjednik te radničke organizacije Nenad Rakočević.

Sagovornici "Dana" kažu da se tim aktom diskriminiše oko 15.000 zaposlenih, koji nijesu članovi sindikalne organizacije koja je potpisnik tog akta. Pred Ustavnim sudom nekoliko je inicijativa za ocjenu ustavnosti tog akta, a predmet je, kako saznajemo, zadužila sudija Dragana Đuranović. Jedan od podnosilaca inicijative za ocjenu ustavnosti je Sindikat sudstva, čiji predsjednik Dejan Đukić, ističe da je namjera GKU da se diskriminišu svi osim članova Sindikata uprave i pravosuđa kojih je oko 2.000, te na taj način i unište druge radničke organizacije. Kaže da je Sindikat sudstva jedini reprezentativni sindikat za potpisivanje GKU-a za oblast sudstva, što je definisano i Zakonom o radu, koji jasno precizira da GKU u grani djelatnosti za državni organ zaključuju reprezentativni sindikat i Vlada.

– Ustavni sud i dalje ćuti na inicijativu Sindikata sudstva, koja je podnijeta 23. marta. Zbog takvog odnosa ispaštaju zaposleni u upravama i pravosuđu, jer ne mogu da ostvare svoja prava predviđena GKU-om. GKU važi samo za članove sindikata Uprave i pravosuđa, zato smatramo da je protivustavan, protivzakonit i protiv međunarodne organizacije rada. Ukazali smo na brojna pravna tumačenja, član 31 GKU suprotan Zakonu o radu i Ustavu Crne Gore. Osim toga čl. 31 sadrži odredbu koja je diskriminatorna u odnosu na zaposlene koji nijesu članovi sindikata ili čiji sindikat nije član sindikata koji je potpisnik GKU-a. Dalje, onemogućava im ostvarivanje prava na uvećanje zarade po osnovu naučnog zvanja, kao i rešavanje stambenih potreba pod povoljnim uslovima – izjavio je Đukić za "Dan".

U Sindikatu sudstva smatraju da su bivši ministar Damjanović i Nenad Rakočević, svjesno, na štetu zaposlenih, potpisali GKU samo za članove sinidkata Uprave i pravosuđa, kojih ima oko 2.000 članova, sa namjerom da samim ugovorom "naćeraju" zaposlene da se učlane u pomenuti sindikat.

– Potpisnici su pristali na nešto što je očigledni nonsens, ili nisu ni čitali šta potpisuju. Kakve veze nečije naučno zvanje ima s tim da li je taj neko član sindikata. Zaradu isplaćuje poslodavac jednako kao i naknadu, a ne sindikat. Ustavni sud sada radi u punom sastavu, pa se nadamo da će se brzo oglasiti o ovoj inicijativi Sindikata sudstva – očekuje Đukić.

Profesorica radnog prava na Pravnom fakultetu Vesna Simović Zvicer objašnjava da član 31 GKU predviđa da se pojedini članovi ovog kolektivnog ugovora (članovi: 13, 20, 23, 24 i 25) primjenjuju na organe državne i lokalne uprave, fondove, zavode, agencije, komisije, javne ustanove i institucije čija je sindikalna organizacija član Sindikata, koji je potpisnik GKU-a.

– Ovaj član je suprotan Zakonu o radu, koji u članu 182 određuje personalni domen primjene kolektivnih ugovora koji su zaključeni na različitim nivoima pregovaranja. S tim u vezi, granski kolektivni ugovori primjenjuju se na sve zaposlene i poslodavce na nivou grane, bez obzira na to da li su članovi reprezentativnih organizacija koje su ih zaključile. Odnos između zakona – kao heteronomnog izvora (radnog) prava i kolektivnog ugovora – kao autonomnog izvora (radnog) prava regulisan je u članu 6 Zakona o radu. Naime, određena je hijerarhija ovih propisa na način da se na vrhu nalazi zakon, a akti koji se u hijerarhiji nalaze ispod zakona moraju biti usklađeni s njim. Pod pojmom "usklađeni sa zakonom" podrazumijeva se da ne mogu predviđati manji obim prava u odnosu na zakon ili nepovoljnije uslove rada. Zakon o radu u članu 6, stav 2 i 3 definiše i posljedice "neusklađenosti sa zakonom". Naime, ukoliko kolektivni ugovor sadrži manji obim prava i nepovoljnije uslove rada, primijeniće se odredbe zakona. Međutim, to nije jedina posljedica neusklađenosti kolektivnog ugovora sa zakonom. U skladu s članom 145 Ustava Crne Gore, zakon mora biti saglasan s Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan s Ustavom i zakonom. Na ovaj način Ustav štiti dva međusobno povezana načela: ustavnost i zakonitost. Pravna dimenzija ustavnosti podrazumijeva nadređenost Ustava pravnim aktima niže pravne snage koji postoje u pravnom sistemu, dok zakonitost podrazumijeva saglasnost nižih pravnih akata sa zakonom – ističe Simović Zvicer.

Iz Ministarstva finansija koje je u ime Vlade potpisnik ovog GKU juče nijesmo dobili odgovor u vezi sa ovim pravnim dokumentom.