Nemamo novi zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata i legalizaciji bespravno izgrađenjih objekata, nije donesen Prostorni plan Crne Gore, nisu doneseni ni drugi prostorni planovi za lokalne samouprave, dugo obećavani sanacioni Prostorni plan za opštinu Budva čekamo pune četiri godine, korupcija u Ministarstvu prostornog planiranja i urbanizma i građevinske inspekcije je uzela maha, kazao je Zenović.
• Kako komentarišete to što Prostorni plan Crne Gore nije još donesen? Kakve posljedice zbog toga trpe građani i država?
– Crna Gora nema Prostorni plan od 2020. godine i smatram da je to štetno po cjelokupnu teritoriju države, s obzirom na to da se planska dokumenta nižeg reda moraju oslanjati na Prostorni plan Crne Gore. Sada se planska dokumenta nižeg reda donose na osnovu planova i parametara koje je "pregazilo" vrijeme i samim tim se prostorno planiranje uređuje nekvalitetno. Jedan ozbiljan strateški dokument kao što je Prostorni plan Crne Gore ne može da se izrađuje u timu od 30-ak ljudi, od čega dominantno riječ imaju urbanisti i arhitekte. Podsjetiću da je u izradi najkvalitetnijeg urbanističkog plana koji je ikada postojao na ovim prostorima, a to je Plan "Južni Јadran" koji je rađen za vrijeme SFRJ, učestvovalo oko 1.000 stručnjaka iz raznih oblasti i to iz čitave bivše Jugoslavije. Da su tim činili i demografi, seizmolozi, sociolozi, ekolozi, stručnjaci koji su se bavili kretanjima morskih struja, voda i vodenih tokova, vjetrova, itd. Smatram da je i ovako izrađen nacrt koji čekamo 4 godine nekvalitetan, rađen na osnovu zastarjelih podataka i da ne tretira precizno razvoj crnih tačaka napadnutih pretjeranom gradnjom, niti se trudi da sanira posljedice takve gradnje.
• Koji su, prema Vašem mišljenju, razlozi što ovaj strateški dokument nije donesen?
– Razlozi su isključivo političke prirode, konstantne promjene u resoru planiranja prostora i nedovoljno razumijevanje značaja Prostornog plana kao ključnog strateškog dokumenta od kog zavisi dalji razvoj države kao cjeline, ali i regija. Takođe, postoje i razni spoljni uticaji koji kroz Prostorni plan pokušavaju da "provuku" lične interese, kao što su recimo vjetroelektrane, protiv kojih se moji sugrađani i ja lično žestoko protivimo. Ne zbog same ideje, jer niko nije protiv tehnologije obnovljivih izvora energije, naprotiv – snažno ih treba podržati, ali nije svaka lokacija adekvatna za takvu vrstu instalacija.
• Ima li vidljivog napretka nakon promjene vlasti 2020. u oblasti prostornog planiranja i urbanizma? Šta smo dobili za ove četiri godine?
– Dobili smo jedno apsolutno ništa. Sve što je građanima obećavano do 2020. godine, nakon preuzimanja vlasti se zaboravilo. Na mjesta odlučivanja dovođeni su ljudi sumnjivih biografija ili ljudi koji se nikada nisu bavili politikom prostornog planiranja i rezultat nije ni mogao biti bolje. Jedno veliko lično razočarenje.
• Često ste kritikovali rad bivšeg resornog ministra Janka Odovića. Svjedoci smo i njegovih neprestanih javnih nastupa. Koje će, prema Vašem mišljenju, posledice trpjeti država zbog njegovih odluka? Koje biste odluke istakli kao najproblematičnije?
– Bivši ministar Odović je za malo više od pola godine na čelu ministarstva uspio da završi sve sporne aranžmane i projekte iz doba DPS-a, a dominanto se odnose na teritoriju opštine Budva. Neke od tih predmeta sam i lično procesuirao kao što je recimo "MIA Investment", a neke planiram u narednom periodu. Prije svih Skočiđevojku, Zavalu, "Crvenu zgradu", hotel pored "Mogren" hotela, itd. Država može trpjeti veliku štetu ukoliko Opština Budva pokrene postupke obeštećenja od države, ali i ukoliko fizička lica koja imaju aktivne zahtjeve za povraćaj zemljišta uspiju u svojim postupcima. Sve će to platiti građani Crne Gore, ali ja vjerujem i imam informacije da se SDT ozbiljno bavi postupcima, kako vezano za gospodu Odovića i državnog arhitekte Siniše Minića, tako i ranijih rukovodilaca resornog ministarstva. I to je tračak nade da će ovakva nezakonita postupanja biti kažnjena adekvatno.
• Budva je prepoznata po urbanističkom haosu. Je li se stanje imalo popravilo i da li je moguće i koliko bi trebalo da se urbanistički haos popravi i posljedice saniraju?
– Da smo na vrijeme dobili sanacioni Prostorni plan Budve, koji bi umanjio važeće indekse spratnosti i zauzetosti, ali i koji bi utvrdio trasu zaobilaznice oko Budve, nove škole i vrtiće, kulturni centar, gradske parkove i sve ono što jedan grad treba da ima mogli smo danas pričati o nadi. Ovako, plašim se da je za sanaciju prostora kasno, s obzirom na to da je 95 odsto planirane gradnje za DUP Budva centar već realizovano, a u Bečićima polako stižemo i do 60 odsto. Ono što još možemo spasiti to je prelijepo zaleđe Budve i ostrvo Sveti Nikola. Brda Spas, Topliš, Dubovica, Košljun, Lapčići, Markovići, Stanišići, Pobori, Brajići, Paštrovska gora se najhitnije moraju zaštititi od bilo kakve napadne gradnje. Naravno, plaže se moraju posebno tretirati i osloboditi instalacija, podesta, mobilijara, itd., a jedno moderno šetalište duž mora i novo šetalište i promenada duž korita rijeke Grđevice mogu dati potpuno novu sliku grada.
